Kvalitetna organska junetina i Omega-3 masne kiseline

Ako ste je ranije probali organsko juneće meso, od junetine hranjene travom – već znate da se ukus razlikuje od one hranjene žitaricama. Ukus je mnogo jači, skoro da podseti na divljač. I ima razloga što je tako…

Buša je autohtona rasa goveda koja je na Balkanu prisutna hiljadama godina. Bila je to i dominatna rasa negde do 1960. godine, kada ih potiskuju Holštajn i krave Simentalke. Razlog je što ove dve rase daju više mleka i mesa u kraćem periodu vremena, a to je više pogodovalo masovnoj proizvodnji.

Organsko meso “Biobuša” potiče od krava sa Stare planine, gajenih na teritoriji sela Smilovci i Krivodol. Pasu na lokacijama koje su između 700 i 1200 metara nadmorske visine, a u toku zime prehranuju se senom sakupljenim na staroplaninskim pašnjacima.

Od livade, do trpeze…

Odnos između Omega-6 i Omega-3 masnih kiselina u ljudskoj ishrani, trebalo bi da bude 1:1 ili 2:1, kako bi organizam bio u ravnoteži. S današnjim stilom ishrane gde se:

  1. Preteruje s konzumiranjem proizvoda na bazi žitarica
  2. Kuva na uljima od žitarica (pogotovo rafinisanim)
  3. Konzumiraju jaja kokošaka hranjenih žitaricama
  4. Jedu se proizvodi od mleka krava hranjenih žitaricama
  5. Koristi se meso riba, ptica, svinja i krava hranjenih sojom i žitaricama

– ovaj odnos kod prosečnog zapadnjaka je 14:1 do katastrofalnih 30:1. Ako želite da znate više, pogledajte “Žitarice i biljna ulja nisu za jelo?“, kao i tekst o inflamaciji, upalnim procesima koje izaziva upravo disbalans između Omega 3 i 6.

Lekovi za ove boljke postoje:

  1. Smanjite upotrebu proizvoda na bazi žitarica – peciva, slatke i slane grickalice od brašna, hlebove… Pogotvo ako se radi o brzo dizanim testima. Dajte primat dugo fermentisanim hlebovima, a pogotovo drevnim sortama žitarica
  2. Kuvajte na tradicionalnim mastima koje su siromašnije Omega-6 mesnim kiselinama. Vratite u upotrebu svinjsku mast, koristite kvalitetan maslac ili dobro maslinovo ulje – a tek ponekad, što ređe, upotrebljavajte hladno ceđena ulja puna Omega-6, poput hladno ceđenog suncokretovog ili hladno ceđenog ulja koščica grožđa.
  3. Pokušajte da pronađete jaja kokošaka koje kljucaju napolju, pa bila ona organska ili ne.
  4. Ne čudi preporuka da se što više konzumiraju koziji proizvodi. Stvar je jednostavna: ima puno malih proizvođača kozijih sireva i jogurta za čije koze znamo da su gajene napolju. Ali ima jako malo proizvođača kravljih mlečnih proizvoda koji mogu da se pohvale upravo ovakvim kvalitetom.
  5. Pronađite proizvođače koji imaju kvalitetno meso, od životinja gajenih napolju, na hrani koja im je prirodna. Meso životinja gajenih na otvorenom, a pogotovo ako se hrane pravilno – rezultuje drugačijim nutritivnim karakteristikama.

Kada je junetina u pitanju, krenite od Organsko meso “Biobuša”, koji meso dostavljaju i mesarama – ali takođe možete i da ga naručite.

RECEPT: Lovačke šnicle s lisičarkama

Organsko juneće meso koje ukusom podseća na divljač, spremila sam u maniru popularnih “lovačkih šnicli” – ali sve obogatila i lisičarkama. Ukus je, očekivano, bio spektakularan 🙂 A naravno, i lisičarke su domaće i organske.

Sastojci:

  • 600 g šnicli od buta organske buše “Biobuša”
  • 40 g maslinovog ulja
  • malo brašna
  • so
  • beli biber
  • 300 ml povrtne ili pileće supa
  • 200 ml  belog vina
  • 15 g suvih lisičarki
  • 2 šargarepe
  • 2 kašike meda
  • 3 kašike vinskog belog sirćeta
  • ruzmarin
  • malo žalfije ili 2 lorberova lista
  • kašičica suvog peršuna
  • skuvani pirinač za prilog

Priprema:

Šnicle malo izlupajte ako nisu tanko sečene, a pečurke potopite u mlaku vodu da se rehidriraju. Šnicle blago posolite i uvaljajte u brašno. Otresite višak brašna pa kratko ispržite na maslinovom ulju – može i u 2 ture, samo da se ne pravi gužva u šerpi. Ne koristi se prevelika temperatura, jer ne želimo da se površina mesa karamelizuje, kao kada spremamo “steak“ – pošto rezultat ovog kuvanja treba da bude meso koje se raspada pod viljuškom. Dakle, dovoljno je da šnicle samo malo odreaguju na temperaturu i skupe se. Istovremeno, na mestima gde su žilice, šnicla će se „uviti“. Sva takva mesta, kad sklonite meso iz šerpe, secnite oštrim nožem ili makazama koje korisitite u kuhinji – tako da šnicle ponovo budu ravne.

Sklonite šnicle u tanir, pa na istom ulju u šerpi kratko propržite beli luk iseckan na listiće. Dodajte i rehidrirane pečurke i šargarepu sečenu na nešto deblje kolutove. Zatim povrće prelijte sirćetom i vinom, kratko prokuvajte da alkohol ispari – a onda sipajte med, proceđenu vodu od natapanja pečurki, kao i supu. Dodajte žalfiju, ruzmarin, peršun i beli biber. Ubacite i šnicle nazad u šerpu.

Poklopte i dinstajte na nižoj temperaturi oko 2  sata, uz povremeno okretanje mesa – sve dok ono potpuno ne omekša. Za neke druge komade junetine ili za teletinu, biće potrebno manje vremena da meso omekša. Kod mesa organske junetine, koja je pasla – potrebno je više. Sami procenite vreme kuvanja, a meso je gotovo kada se raspada pod viljuškom.

Ako imate dilemu oko količine tečnosti tokom kuvanja, stavite više i tako nećete morati da proveravate šnicle svaki čas. Ako mislite da su šnicle gotove a imate previše sosa i nije dovoljno gust. Sklonite šnicle iz šerpe, povećajte temperaturu i jednostavno prokuvajte sos, da višek tečnosti ispari. Istu metodu s više tečnosti možete korisititi ako jelo spremate za sutra. Kad je meso gotovo, poklopite, ohladite i stavite u frižider – pa sutradan uradite ovo isto da zgusnete sos.

Ovaj tekst je deo akcije “Podrška malim proizvođačima hrane u Srbiji”

Leave a Reply