Pre neki dan smo imali još jedno snimanje za Telegraf Kuhinju. Pravila sam jelo koje je u sebi trebalo da ima biljno mleko. Vreme je posta, pa svakako – ‘ajmo nešto da kuvamo i za ekipu koja posti.
Snimamo obično od 4 do 6 recepata u toku dana i naporno je. Nisam nikako u mogućnosti da skuvam domaću supicu s kojom bih nalivala rižoto ili drugo jelo – pa uzmemo kocku. Znam šta sadrži kocka za supu, čitala sam i pisala o tome. Naravno, razmutim je i kažem da se sipa domaća supa. Ako neko sprema taj recept neće raditi još 4 istog dana… Zato taj neko može da spremi supu u većoj količini (pa i da je zamrzne). Ja za snimanje, na žalost – ne mogu 🙁
Za poslednje smimanje kupili su mi i doneli bademovo mleko. Naravno, dok sam snimala recept, rekla sam da je domaće. I bilo bi domaće da sam taj dan pravila jelo za sebe i svoje goste. Ali u realnosti, taj dan smo snimali 5 recepata. Naravno da nije dolazilo u obzir da na svu muku i gužvu – još i “muzem bademe” 😀
Snimanje je prošlo, ljudi otišli, ja uključila mašinu za sudove i sredila kuhinju (snimamo kod mene) i tek tada imala vremena da pogledam pakovanje. Ne kupujem biljna mleka, jer uglavnom znam da je većina krš – pa jako dugo nisam gledala sastav ni jednog od njih.
Na ovom što su mi doneli je pisalo da je bez šećera i da ima čist ukus badema. Atraktivno, nego šta!
Ali je ovo sastav bademovog mleka – 2.3% badema i ostalo su neki teško čitljivi sastojci. Dakle, ako je ovde oko 1000 g tečnosti onda ima oko 23 g badema.
Najzabavniji je ipak nutritivni sastav.
Skoro da nema masti. Skoro da nema ni proteina. I totalno nema ugljenih hidrata.
Prosto se pitam šta koj’ . . . . đavo . . . . ovde uopšte ima? 😀
- Ovakva kupovna mleka koštaju između 270 i 380 dinara.
- Kilo badema košta oko 1700 dinara. Za ovo mleko je potrošeno 40 g badema i to bi u maloprodaji koštalo oko 39 dinara (a u veleprdaji mnogo manje).
- Napravite vi litar fensi sugar free gluten free low carb mleka punog originalnog ukusa kod kuće – za 39 dinara! 🙂
Ne možete?
Pa naravno da ne možete kad nemate sve ove aditive egzotičnih naziva u ormariću.
Kratko i jasno:
- Zdravo nije – veštačko jeste.
- Jeste bez šećera. Ali – pa šta? I stiropor je bez šećera, a ovo ima identičnu nutritivnu vrednost.
- Lažu da ima pun ukus. Ne bi ovde namirisali bademe pa taman i da izvučete crtu i počnete da šmrčete ovo “mleko”.
- Nadam se da neka mama nije davala ovaj, ili sličan proizvod, svom detetu – da mu poboljša nutritivni sastav obroka ili s idejom da će dete popiti nešto kvalitetno? Ovo nije hrana, ovo je – praznina.
Samo još jedno bacanje prara na bednu splačinu, bez ikakve vrednosti. Zato, šta činiti naredni put?
Za 270-380 dinara kupite 150-200g badema i popijte uz njih litar ili dva vode. Bar da znate šta ste platili.
Šta stvarno možete za 39 dinara?
Znamo da se zvocanje, bez saveta kako da se problem reši, drugačije zove – hejtovanje. Pošto neću da budem hejter, odmah evo i rešenja za one kojima je biljno mleko stvarno potrebno 🙂
Profesor Zoran Vujčić je danas objavio zanimljiv tekst od tome kako su bačene nepravedne optužbe na životinjsko/kravlje mleko. Obavezno pročitajte tekst! Meni je privukao pažnju deo gde on piše o tome kako se kuka oko aflatoksina u kravljem mleku, a zaboravlja da njega još više može da ima u orašastim plodovima.
Takođe orašasti plodovi su skupi da bi ih “cedili” svaki čas.
Ono što je manje problematično kad je u pitanju aflatoksin (ili uopšte nije problematično) – je KOKOS. Takođe, on je jeftin i zdrav.
Mi rendani kokos, koji može svuda da se kupi, zovemo kokosovo brašno – ali nije tako, brašno je nešto drugo. Ipak, taj rendani kokos je izuzetno pristupačna namirnica. Zato:
- Idite u zdravu hranu i kupite rendani kokos na kilo, košta nešto smešno.
- Zatim idite u apoteku i kupite gazu.
- Pa pravite kokosovo mleko do mile volje.
- Ono je prijateljski nastrojeno prema budžetu, kao i prema zdravlju – a izostaje besmisleno bacanja para na fensi ambalažu u kojoj u stvari nema ničega.
Evo i video kako se kokosovo mleko pravi:
I na kraju – obratite pažnju na ostale biljne stvari iz prodavnice: sireve, pavlake i slično. Ako su biljni, obično se proizvode isto onako kako se proizvode margarini. A to vam tek u životu ne treba…
Pročitajte kako da ne upropastite zdravlje i liniju za vreme posta.
Za posnu slavu sam kupovala ovo mleko zbog torte i šokirala se kao i vi sastavom. Odabrala sam pirinčano jer je kod njega procenat pirinča bio najveći a lista tih hemijskih elemenata najmanja. Cena kao pola ara pirinča. Skoro sam napravila bademovo mleko i meni se ukus dopao a i nije velika komplikacija.Tako da ću se složiti sa vama, što dalje od ovakvih “mleka”
A probaću da napravim i kokosovo!
Majo pozdrav. Jako mi se dopada tvoj blog i sve sto pišeš. Hvala ti na informacijama i receptima. Ja sam nedavno orkrila da sam alergicna na gluten. Dopada mi se Low carb ishrana i primenjujem je. Postim duzi niz godina i u svakoj tvojoj reci sam se pronasla jer sam pre jela posne pastete beli hleb margarin i soju.. Citajuci razne tekstove kao i Noletovu knjigu shvatila sam koliko sam gresila i ubacivala otrove u sebe. Ovaj tekst mi se dopada jer si ukazala na vrlo vrlo bitne stvari o namirnicama kada se posti.Post treba da bude isceljenje i ciscenje duse i tela i hrana treba da je nesto o cemu se manje misli…ubaciti sto vise prirodnih sastojaka celih zitarica kao sto si napomenula i naravno sve treba da bude domace…ali svelo se da se sve radi na brzinu da niko nema vremena i onda se uzimaju pastete posni keksovi i slično…ja sam do skoro ovako radila sad pravim svoj nedeljni jelovnik pripremam i uzivam u pripremi zdravih obroka za sebe i svoju porodicu. Zelim da kazem nije tesko i i svako moze da isplanira i izabere zdravlje…hvala ti jos jednom na tekstu nista pogresno nisi zapisala…u nasoj prošlosti znalo se tacno kad se sta kuva jede i priprema jer su ljudi bili u zavisnosti od prirode jer im je ona davala kisu sunce…tako da su jeli ono sto je raslo oko njih…npr bukovace direkt iz sume i ispecene na plotni sporeta na drva…to je samo jedan primer..sve je bilo cistije i lepseg ukusa.Veliki pozdrav hvala za cestitku za srecan post. Tebi sve najbolje od srca. Nastavi ovako sa pišeš jer to radis jako dobro.
Apsolutno si u pravu! Ljudi jednostavno ne znaju..ili zatvaraju oči i neće da vide i nešto pametno nauče. Sa druge strane, sve je stvar izbora, ne može se tu ništa. Od kako smo otkrili sve čari kokosovog ulja, ne odvajamo se od njega, a onda sam rešila i da eksperimentišem i da pravim domaće kokosovo mleko. Nema bolje stvari od te, i tako je lako i jeftini za napraviti. Imam sedamnaestomesečnog dečaka kojem posle pravim kolače od ovog kokosovog brašna koje mi ostane. Super stvar!
Veliki pozdrav za tebe i samo napred?
Draga Majo, hvala ti na, kao i uvek, odličnom tekstu! Imam jedno pitanje – pošto ću praviti na šporetu, da li se voda u kojoj je potopljen kokos sve vreme dogreva ili se samo inicijalno potopi u vruću vodu pa ostavi tako potopljeno da se hladi. I koliko dugo može da gotovo kokosovo mleko stoji u frižideru?
Moj sin od godinu i po dana obozava biljna mleka, nikad nije hteo da pije zivotinjsko cak ni formulu. Uglavnom kupujem Bio organska mleka iz Dm i jos neki, proizvedeni su u Nemackoj, i to ovseno, pirincano, a kokosovo ja pravim od pravog oraha.
Poštovana Majo, super je recept i jako lepo objašnjen postupak 🙂 Zanima me da li možda znate koje su nutritivne vrednosti ovako napravljenog mleka? Pozdrav
Nekima od nas su potrebna biljna mleka ne zbog posta ili nacina ishrane, vec zbog netolerancije na laktozu ili alergije na mlecne proizvode. To naravno nije zamena za mleko sto se tice hranjivih sastojaka, ali ni kravlje mleko nije adekvatna zamena za majcino. U ovom mleku nema nikakvih sastojaka egzoticnih imena, proguglajte malo, ako kao kuvar ne znate sta je rogac i suncokret i za sta se te ‘gume’ koriste. Sto se tice kolicine badema, zamislite kakvo bi to mleko bilo sa 50% badema, kasa. U kravljem mleku nije samo problem aflatoksin, vec razni dodaci kao sto su razni hormoni, koji se uopste i ne pominju u sastojcima na tetrapaku. Bebama naravno ne treba davati biljno mleko, isto kao ni zivotinjsko, i na svakom biljnom mleku je to i naznaceno. Deci je uredu davati.
Što se ovog dela tiče: “U ovom mleku nema nikakvih sastojaka egzoticnih imena, proguglajte malo, ako kao kuvar ne znate sta je rogac i suncokret i za sta se te ‘gume’ koriste.”, to si skroz u pravu! Ne samo da nije nezdravo, već se svesno sve to ubacuje! Pored svih nabrojanih vitamina, tu je i suncokretov lecitin, koji je odličan izvor holina, neophodnog za mentalni razvoj dece! Jedino što deluje smisleno to za “prazninu”.
Cenim ovaj sajt, ima dosta korisnih informacija o svemu i svačemu, ali nekad valja zaobići promovisanje neznanja! Zaista mnogo toga sam naučio na ovom sajtu, ali ima i ovako nečega, poput “egzotinih imena”!
A probaću da napravim i kokosovo!
Istina da nema ničega egzotičbog i ako su pogodili ukus bademovog mleka i to je dobro, ali 2% badema je ipak premalo da bi se zvalo bademovim mlekom. Odnos za pravljenje mleka od vec natopljenog badema je 1:2-3 ako se ne varam jer ga tako ponekad pravim (u sokovniku). Svaka čast naprednoj tehnologiji, ali ovi su čini mi se – preterali. Ovo bi bilo vodeno mleko s aromom badema u mom rečniku.
Dodatno zaintrigirana, prošvrljala sam po internetu, kvalitetnija industrijska imaju 4-6% badema što sam nekako očekivala da bi bila zapravo norma, a neka idu 10-12% . Većina proizvođača, ipak, ispod 3%. Kod kuće mi bar pulpa ostane za kolačiće i slično kad je prosušim. Zaključak, živela kućna radinost…
Great idea!
Svaka čast što nam otklanjaš zablude i otvaraš oči!
Kupovna biljna mleka nisam nikad uzimala iako biljna mleka napravljena u kucnoj varijanti obozavam.Razlog je uglavnom ta nenormalna cena,pa sve sto mi je potrebno da napravim bademovo mleko su bademi i blender,a ovamo litar treba da platim kao 300g badema?!
Moje omiljeno biljno mleko je ORAHOVO,za koje mnogi ne znaju jer su bademovo i pirincano mnogo popularniji,ali mleko od oraha ima fenomenalan,malkice gorkast ukus,mnogo autenticniji od ostalih.
Nina,
Mozete li ostaviti recept za orahovo mlijeko? Hvala ☺
Odnos oraha i vode otprilike 1:4,zavisno od toga da li zelite redje ili gušće mleko.To naravno ide u blender,mogu i nekolike urme da se stave ko voli sladji ukus,izblendira se i zatim procedi kroz gazu da biste dobili finu tecnost.Ono sto vam ostane u gazi mozete da iskoristite npr.za smoothie jer su to fakticki samleveni orasi.
Bravo. Biljna mleka je tako jednostavno napraviti, ljudi samo nemaju tu naviku. Kupovna ne bih komentarisala.
jao boze,na youtube-u sam pratio neke tvoje snimke,jos odavno,a sad sam tek ukapirao da je upravo ova zena sto pise ovaj blog,u stvari ta sa snimaka…ahahhaahhaha.prosvetljenje 🙂
Pozdrav Majo! Hvala ti na uvijek dobrim, korisnim i provjerenim informacijama. Uvijek se iznova vracam tvom sajtu. Interesuje me, vezano za ova biljna mlijeka, koristim ih za neke smutije u malim kolicinama, samo da regulisem gustocu, a posto postim, sta mislis o onima koji se mogu kupiti u Dm-u? Vidim da i ti cesto koristis njihove proizvode. Njihovo bademovo mlijeko ima 7% badema, voda, morska so. Nema nikakakvih drugih sastojaka.
I uopsteno, kad sam se dotakla proizvoda iz Dm, i sama ih puno koristim, zbunilo me sto na sastavu nekih takodje ima nekih lecitina i sl? Sta mislis o tome?
Hvala.
Pozdrav Majo, s vremena na vreme čitam tvoj blog koje je pravo osveženje i gde sam našla puno korisnih informacija. Zanima me šta misliš o Zajić biljnim mlekima u prahu? Konkretno me zanima Sojino mleko, pošto ga najčešće koristim. Evo njegovog sastava: glukozni sirup u prahu, delimično hidrogenizovano sojino ulje i sojini proteini (29,4%), regulator kiselosti: kalijum fosfat, emulgator E471,natrijum kazeinat, so, boja-karoten.
Prosečna nutritivna vrednost na 100gr: energetska vrednost 2128kJ, masti 27gr,ugljeni hidrati 63 gr od kojih šećeri 9,8gr, proteini/belančevine 3,4g, so 0,5g.
Pakao.
Delimično hidrogenizovano ulje je zapravo margarin s trans mastima. To je, mogu slobodno da kažem – opasno za upotrebu.
Danas postoji jako mnogo dokaza da su trans-masti štetne i da ih treba izbegavati po svaku cenu.
Takođe, ako ima glukozni sirup koji je jedini ugljeni hidrat u sastavu – na koju foru u 63 g ugljenih hidrata ima samo 9.8 g šećera?
Nema vlakna, nema skrob… Ovo ne može da bude tačno ni u ludilu!
Zanimljivo što sam dobila ovo pitanje, jer ću za 2 dana objaviti tekst o mnogo boljoj opciji 🙂
Alpro nije jedino industrijsko biljno mleko koje je dostupno u Srbiji, vec je jedno od najnekvalitetnijih, a za nedostatak vremena, i kad pozelite da koristite kupovno biljno mleko postoje alternative poput “The bridge” – italijanska kompanija koja proizvodi organska biljna mleka, “Plantino” od kojih su neki u ponudi bez aditiva i dodatnih tesko procitljivih sastojaka, i poneki “Joya”. Uvek moze da se nadje zdravija ponuda, pa cak i za situacije u kojima nemamo vremena da pravimo svoje domace biljno mleko. To sto na nasem trzistu postoje biljna mleka sa uzasnim sastavom ne znaci da su sva potpuno ista i nekvalitetna.
Vidim da su mnogi već pisali, ali ne postoji ništa nezdravo niti opasno u ovom mleku pa bi bilo lepo da autorka ipak, kao ozbiljan stručnjak, malo izmeni tekst, naročito zbog rečenice o majkama koje ovo mleko možda daju deci. Koliko vidim, proizvod ne sadrži konzervanse, zaslađivače niti arome – kalcijum, vitamini, lecitin i prirodna guma koja se koristi za zgušnjavanje nisu opasni sastojci. Sasvim je na mestu da je ovo mleko prazno i neprirodno (uglavnom se, očigledno, sastoji od vode), ali po sadržaju ne bi trebalo da bude štetno u bilo kom smislu.
Manjak nutrijenata u proizvodu koji treba da zadovolji određene potrebe dece – apsolutno jeste problem. Ako očekujemo da bude adekvatna zamena za proizvod koji ima značajnu količinu makro i mikro nutrijenata, jeste štetno da bilo ko misli da dete to i dobija. Proizvodi se jako razlikuju i postoji potreba da se prouči njihov sastav, kako bi očekivanja bila ispunjena. Lični stav – pa prema tome nije sklon izmeni tek tako.
Jedino mlijeko iz marketa sa ok sastavom i bez ostalih dodataka je jedno organsko sojino koje sam davno pio u CG. Sastav je bio 11% soja sto je pravi omjer od 100 do 120 gr na litar, mada se cesto stavlja i manje oko 90), voda i mislim zanemarljiva, krajnje zanemarljiva kolicina dextrose. Cijena tada 1.75 eura. Cijena organske soje u Srbiji je oko 160 dinara za kilogram koliko sam uspio da vidim, tako da je to bilo isplatljivo, narocito jer u kucnoj varijanti ukus ne moze biti ni blizu tako fin.
Kako volim kada guglam pa naidjem na moju omiljenu ženu<3
izlaziš kao prvi rezultat na upit “mleko u prahu od badema”:)))
kupujem ta biljna mleka u prahu, jer ga jako malo trošim za dve kafe dnevno, žmurim na sastav. A od pravljenih, od badema mi je ubedljivo najukusnije, mada se pokvari jako brzo.
Izvinjavam se, ovaj tekst jeste malo stariji, slučajno naleteh danas, tražila sam nešto drugo. Molim vas – ako u ovom napitku postoji 2,3% badema – to je 23g na 1 litar kao što ste napisali, odnosno 2,3g na 100ml.
Ako su u tabeli date vrednosti na 100ml – pa koliko se očekuje bilo čega da ima u 2,3g neke supstance ili namirnice?? Po tabeli na pakovanju ispada da na 100ml napitka – što je praktično 2,3g badema ima 1,1g masti i 0,4g proteina – to je 1,5g nutrijenata na 2,3g, odnosno 65% mase tih badema su masti i proteini. Prosta matematika, zar ne??
Svakako je cca 97,7% ovog napitka praktično samo voda, pa ne kapiram čemu drama.
Drugo sve što ste napisali, ništa nije sporno. I naravno, uvek je bolje ono što možemo napraviti sami.
Pozdrav
Tekst jeste jako star…
Od tada su se pojavila biljna mleka bez aditiva, zatim ona zaslađena stevijom, pa sveže proizvedena (od malih proizvođača), takođe i organska – a i cene su se dovele u red.
Tada, kada je tekst pisan, najsporniji je bio odnos cene i kvaliteta – što se ni tada nije odnosilo na sve proizvode. Neke sam povremeno koristila i tada, neke i dan danas.
I dalje, meni je 98% vode puno, ako na pakovanju stoji da je “bogato nutrijentima” 🙂 Ovo je već stvar lične percepcije i načina na koji prihvatamo merketinške poruke.