Opet imamo “obavezu” da obećamo sebi kako ćemo (samo zato što će kucnuti ponoć 31. decembra) biti nekakva poboljšana verzija sebe samih. Istina? Ne radi se nikava lobotomija te noći, samo kuca ponoć i samo počinje još jedna godina – koja ne znamo šta nam nosi – kao što ni cele prethodne godine nismo znali šta nam nosi novi dan.
Nakon jurnjave po rasprodajama i hipermarketima – na kraju bude veče kao i svako drugo, samo malo svečanije i ukrašenije. Kao stvoreno da se provede sa dragim ljudima upravo zbog svoje svetlucavosti, viška slobodnog vremena i očekivanja nekih lepših zajedničnih trenutaka u budućnosti – a u tome je jedina prava dragocenost novogodišnje večeri.
Razlika između zadovoljstva i sreće
Gledala sam u postu koji je objavila Mahlat fenomenalan video koji me je baš raznežio, ali i podstakao na razmišljanje da se lepe stvari koje radimo za druge i sa drugima ili šire kao krugovi u vodi u koju smo bacili kamenčić ili prenose dalje kao u dečijoj igrici “šuge”. Kada se o tome razmišlja, razlika između zadovoljstva i sreće postaje veoma očigledna.
Zadovoljstvo sam oduvek definisala kao nešto što se dešava onda kada ulažem maksimalni trud u sopstvenu dobrobit i uspešno radim stvari od kojih se osećam ispunjenije i ostvarenije. Trebalo bi zapravo da uvek činimo za sebe sve ono što možemo da bi bili što zadovoljniji, jer zadovoljstvo dolazi samo iz naših sopstvenih uspeha i dostignuća.
Ipak, izvor sreće nikada nije bio na tom istom mestu. Za razliku od zadovoljstva – sreća može da dođe samo od drugih ljudi. Ne u jednosmernom i jednostranom davanju ili uzimanju – već ona nastaje kroz naše međusobne interekcije. Kroz pažnju, slušanje, činjenje, angažovanje i brigu.
Baš zato i ove godine kao i svake druge – želim sebi više sreće nego zadovoljstva i moja novogodišnja želja je da u 2014. godini jednostavno – budem srećna- upravo na način na koji sam opisala da vidim sreću. I za to su mi potrebni drugi ljudi. Jedino ovako se pravi lični mikrokosmos, potpuno zaštićen od ludila koje i dalje postoji oko njega…
Jednostavna novogodišnja odluka
Odlučila sam da u novoj 2014. godini naučim svoje prijatelje nečemu što ja znam a njima može da bude korisno. Za razliku od većine standardnih novogodišnjih želja koje se bave samo i jedino zadovoljstvom – ova ima potencijal da donese i sreću. Zato i jeste stvarno dobra novogodišnja odluka.
Jedan od praktičnih načina da to sprovedem u delo se desio na Blogomaniji na dva jutarnja časa joge – a i na #YogaUp održanom u Beogradu.
Zato je ovo moja sugestija za novogodišnju odluku: razmislite da li imate neko znanje ili veštinu koja može da koristi vašim prijateljima. Povedite ih u šetnju, naučite ih da kuvaju ako pokušavaju da smršaju, pokažite im svoj omiljeni trening, odvedite ih u teretanu ako vi već vežbate, naučite ih nekom hobiju koji opušta ako su nervozni…
Nauči prijatelje ono što ti znaš i #širidobrotu!
P.S. A slike? Slike su tu zato što mi je dosadilo da gledam razgolićene Deda-Mrazice na internetu. Jelku i šampanjac sam kačila prošle godine u novogodišnjem postu, pa da se ne ponavljam 🙂 😀
Srecna ti Nova Godina draga Majo.
I ove godine nastavljam da zivim po tvojim savetima.
Sirim dobrotu-suzavam struk.
Puno dobrih i inspirativnih tekstova znam da nece manjkati ni sledece godine.
U to ime ziveli.
Hvala 🙂 I tebi sve najbolje 🙂