Žitarice i biljna ulja nisu za jelo?

U poređenju sa prerađenim žitaricama integralne žitarice jesu zdrave. Definitivno sadrže sva ta biljna vlakna koja će podsticati aktivnost creva i uticati blagotvorno na krvni pritisak i opšte zdravlje. Mada, već smo se uverili i u to da količina vlakana u žitaricama nikada neće biti superiorna u odnosu na količinu vlakana u povrću – a kada se u razmatranje uzme i kalorijska vrednost, količina ugljenih hidrata iz skorba i činjenica da su žitarice inferiorne po pitanju minerala i vitamina – vredi dodatno razmisliti o vrsti i količinama.

U poređenju sa drugim prirodnim namirnicama – žitarice nisu ništa posebno a za titulu “super-zdravih namirnica” najkorišćenijim žitaricama smeta činjenica da sadrže  gluten. Čak i da nemate celijakiju, možete biti osetljivi na gluten i imati nešto od ovih “najminimalnijih” simtoma osetljivosti: lakše glavobolje,  naduven stomak i pospanost (ne važi za sve ljude ali je dovoljno često). Ni fitinska kiselina nije sastojak kojim žitarice mogu da se pohvale jer ona utiče na smanjenje apsorpcije minerala (kalcijum, magnezijum, cink, gvožđe) – ali makar za nju postoji rešenje u pravilnoj pripremi hleba/žitarica ili konzumiranju hlebova od proklijalog semena/brašna.

Ali, kada se u ovu priču uvede i priča o inflamaciji, postavlja se i dodatno pitanje – koliko će joj žitarice doprinositi i da li su one najhitnije za eliminaciju?

zitarice

 Koliko Omega-3 i Omega-6 nam je potrebno?

Videli smo u prethodnom postu o inflamaciji da se promenio sastav naše hrane i da je disbalans u unosu Omega-3 i Omega-6 masnih kiselina postao izuzetno veliki – kao i da to ima određene posledice.

Minimiziranje štete nije lako izvodljivo. Malo ko može da dođe do jaja prirodno/organski gajenih kokošaka, još manje nas može da nabavi meso prirodno gajenih životinja i upecanih riba – a skoro niko neće moći da otrči do obližnje planine po mleko i maslac krave koja je pasla travu. Zato vredi razmotriti lakše i razumnije opcije za uspostavljanje balansa. Znanje o tome koje namirnice (ovakve kakve su sada) možemo da konzumiramo manje a koje više, može da bude deo rešenja.

Na početku svakako treba utvrditi koliko nam je odprilike omegica potrebno u toku dana. Jedan savet je da u toku dana 1-1.5% kalorija treba da potiče iz Omega-3 masnih kiselina, dok 2-3% kalorija treba da potiče iz Omega-6. Po toj računici na ishrani od 2000 kalorija treba uneti oko 2-3g Omega-3 masnih kiselina i oko 4-6g Omega-6. Tek toliko da se svi ne bi slagali i pričali isto, možete da nađete preporuku u ovoj formi:

omega 3 preporucen unos

Koga više zanima neka istražuje dalje, sigurno ima još varijacija – ali neće biti drastične. Recimo da smo “tu negde sa ciframa”.

Ako želimo da imamo onaj idealni odnos od 1:1 ili 2:1 jasno je da kada unesemo ta 2-3 grama Omega-3 ne treba da preteramo sa Omega-6 masnim kiselinama. I svakako – niko ne treba kao opsednut da ovo kalkuliše na dnevnoj bazi, ali je obraćanje pažnje odavno postalo neophodno.

Koja hrana može da napravi disbalans?

Kada sam sakupljala podatke ispalo je da gajena riba nema nešto preterano manje Omega-3 u svom sastavu od divlje – već je problem u tome što se jako povećava količina Omega-6. Riba više ne vraća balans u ishranu pošto ni sama nije “izbalansirana”.

omega 3 i 6 u ribi

Na moju veliku žalost, nisam o mesu uspela da pronađem više od ovoga 🙁 Verovatno zato što postoji previše varijacija u zavisnosti od ishrane i rase životinja.

Sledeća tabelica ima podatke o žitaricama i nekim drugim (uglavnom skrobnim) namirnicama.

omega 3 i 6 u zitaricama i sl.

Posle ove tabele počela sam sebe da bijem po prstima kada mi ruka odluta prema teglici s orasima 🙂

Izdvajam iz tabele par sitnica za razmišljanje:

  • Integralni pirinač na 330g ima 1g Omega-6 masnih kiselina i ni malo glutena.
  • Ovsene pahuljice će na samo oko 40g imati 1g Omega-6 masnih kiselina i sadrže vrstu glutena (na koju nisu osetljivi svi koji su osetljivi na “običan” gluten).
  • Svaki dan doručak sa ovsenim pahuljicama i orašastim plodovima (tzv. domaći musli) – da li je to preteran unos Omega-6 ili ne?

Sve u svemu – ove dosadašnje namirnice nije baš nemoguće izbalansirati. Manje jednog, više drugog, jedan dan ispravnije a drugi dan s manjim ili većim oscilacijama – i tu smo negde. Pa 3:1 ili 4:1 odnosi između omegica su super u poređenju sa današnjim najčešćim 15:1 ili 20:1!

Ipak postoji nešto što teško kontrolišete ako je uneto u kuću – a potpuno je van kontrole ako jedete napolju.

Gde je taj “prehrambeni monstrum”?

Da li vam je u prethodnoj tabeli pala u oči cifra za belo brašno i beli hleb? Ova užasno velika razlika u sadržaju Omega-6? Evo odakle ona – jer znamo da se u hleb dodaje ulje i još bolje znamo koje ulje.

omega 3 i 6 . u uljima

JEDNA KAŠIKA!

Ne 100g – nego samo jedna jedina kašika pogrešnog ulja u toku dana je ono što može da napravi još veći disbalans. Samo jedna jedina kašika:

A žitarice?

Odgovorite na par pitanja:

Sad odlučite sami da li ćete da jedete žitarice ili ne! I onako kad ste vi u pitanju nikada neće biti glave koja je pametnija od vaše – samo sakupite informacije i donesite odluku – koje ćete se držati onoliko strogo i onoliko često koliko vi sami mislite da treba.

Fats-and-oils

Sumirano

  1. Kada čujete reč “biljno ulje” treba da znate da se to odnosi na ulje koje ima najviše polinezasićenih masnih kiselina koje su Omega-6.
  2. Ako ste rečenicu čuli u TV reklami – verovatno je da se radi o rafinisanom biljnom ulju.
  3. Zdrava polinezasićena ulja u današnjem svetu prepunom Omega-6 masnih kiselina ne postoje. Već imamo previše Omega-6 u ishrani.

PREPORUKA: Pročitajte više o izboru ulja za kuvanje i najnovija istraživanja vezana za masti (zasićene nisu opasne, to je definitivno bila zabluda).

35 Komentara

  • Pratim tvoj blog
    i moram priznati sve je za pohvalu
    Osim moje zbunjenosti koje raste iz dana u dan
    Ona spica iz Trainspottig-a mi je sve verovatnija nego sve ovo

  • Pozdrav Majo,fenomenalan sajt,,sve pohvale.
    Samo nisam siguran koje si podatke koristila za suncokretovo ulje. Prilicno sam siguran da si za sojino i maslinovo ulje koristila Nutrition data,kolicina 1 table spoon,14gr, i to je ok. Suncokretovo ulje, bar u Srbiji,ima odnos zas-mon-pol masti 12-23-65,od kojih su sve polinezasicene omega 6. Sto znaci da ima 65 grama omega 6,tj skoro 9 grama po jednoj sup. kas. Nije mi poenta da davim sa podacima nego da ukazem da je suncokretovo ulje mnogo mnogo stetnije, tj ima 7-8 puta vise omega 6 od maslinovog.

    • Jesam NutritionData, nisam našla na drugim mestima ovako detaljno za sve željene namirnice pa sam se držala jednog izvora 🙂

      Baš sam imala dilemu koje od gomile ponuđenih suncokretovih ulja da odaberem – i uzela sam podatke za “mid-oleic, sunflower, principal uses frying and salad dressings” misleći da se to najčešće koristi. Kod nas i nema tog “high oleic” ulja koje više liči na maslinovo po sastavu pa sam to odmah odbacila (i ovo mi je već bilo previše Omega-6) 🙂

      Dodaću sve tri opcije u novu fotografiju, za slučaj da se i ova ulja pojave na našem tržištu – pošto mi i dalje nije jasno šta je ovo “mid-oleic, sunflower, principal uses frying and salad dressings”.

      HVALA TI PUNO NA OVOM KOMENTARU! 🙂

      • Pozdrav Majo,
        dobar Vam je blog i tekstovi, ali samo bih htela da Vas ispravim u matematickoj gresci. Napisali ste:
        ” Jedan savet je da u toku dana 1-1.5% kalorija treba da potiče iz Omega-3 masnih kiselina, dok 2-3% kalorija treba da potiče iz Omega-6. Po toj računici na ishrani od 2000 kalorija treba uneti oko 2-3g Omega-3 masnih kiselina i oko 4-6g Omega-6. ”

        Greska se potkrala u 1-1,5% od 2000kcal. Nije 1-1,5% 2-3g Omega 3, nego 20-30g. Isto je tako i pogresan proracun sa Omegom 6mk..2-3% od 2000kcal je 40-60g.

        Svako dobro

        • Hvala, ali je tačna računica.
          Naime, 1% kalorija od 2000 jeste 20 kalorija.
          1 gram masti ima 9 kalorija, pa u 20 kalorija ima oko 2 grama masti.

          Pazite na kalorije i grame, često se dešava ovako nešto. Posebno kada neko kaže “LCHF je 60% kalorija iz masti” a neko to pomeša sa 60% masti u tanjiru (grama).

  • Mene zanima sta mislite o heljdi i heljdinom brasnu, navodno nema glutena, a ne verujem da je gmo, zato sto jos uvek nije postala interesantna tim prevarantima, kao i proso i jecam, mozda gresim, ali da li je to alternativa sto se tice zitaraca? Imate li neku preporuku za dobro riblje ulje,a da moze da se jednostavno nabavi, izgleda da nam je to jedini nacin da unesemo dovoljno omega 3?

    • Zavisi sta zelis da postignes, ako je redukcija kilaze onda ni te zamene ne dolaze u obzir jer je odnos ugljenih hidrata slican zitaricama.

      Sto se tice omega 3, pa lakse ti da jedes skusu par puta nedeljno ili da ubacis mleveno laneno seme u ishranu. U oba slucaja unosis u sebe pravu hranu – proteine i vlakna (ovo drugo u slucaju lana)

      • Hvala. Pa, recimo zelim da postignem da necim zdravijim hranim decu i sebe, ok,kako kazes da ‘unosim’ u sebe pravu hranu. Mislim da skusa i laneno nisu dovoljni, sto se tice omega 3, mada ih jedem(o). Ne bih sada o teskim metalima u skusi i kolicini lanenog semenja koju treba pojesti… ok, nista nije dovoljno zdravo, niti znamo koliko je zagadjeno/ali sta ako je ipak dobro pomesati heljdu i lan za neki hleb, napraviti kacamak od prosa, progutati kasiku ribljeg ulja, mene zanima gde nabaviti npr. kvalitetno riblje ulje, kad vec ne mogu da nabavim kvalitetno jaje… tuzno ali istinito,
        pozdrav

        • Jelena, u komentarima na prethodni post bilo je reči o teškim metalima u ribama, ima čak i jedna slika, pogledaj, biće ti korisno. U principu, velike ribe imaju dosta teških metala, ali manje ribe u koje spada i skuša ih ne sadrže u količini koja je zabrinjavajuća. Skuša i girice recimo, od nama dostupnih riba, predstavljaju najbolji izbor jer su bogate omegom 3, a minimalno sadrže teške metale.

          Što se ribljeg ulja tiče, ako imaš opciju da naručiš preko interneta ja ti mogu dati preporuku za kvalitetno riblje ulje, a što se ovih ulja koja postoje kod nas tiče, ja sam ranije koristila Natrol omega 3 koja sam kupovala u prodavnicama sportskih suplemenata. Koliko je meni poznato, to je najkvalitetnije ulje koje postoji kod nas na tržištu, neka me neko ispravi ako se u međuvremenu pojavilo neko kvalitetnije.

          Mada, mislim da može i bez ribljeg ulja kao dodatka da se popravi odnos omega 3 i 6 u ishrani, kao što je Maja pomenula treba jednostavno obratiti pažnju na količine i izbor namirnica. Meni riblje ulje jako prija, rešilo mi je neke zdravstvene probleme, i zato biram da ga koristim, ali mislim da nije apsolutno neophodno (mada bih ja, poučena svojim sopstvenim iskustvom, svakako preporučila da se koristi).

          • Hvala Alisa, potrazicu to riblje ulje, a bila bih srecna da znam kako da narucim preko interneta, jer nisam imala srece sa narucivanjem nordicnaturals. Utesno je to sto kazes za skusu 🙂 Pozdrav

  • U Norveskoj gde inace zivim , postoji jedno pravilo, a to je da se omega 3 bilo kom obliku uzima samo u onim mesecima koja u svom imenu imaju slovo R. Prakticno, to znaci da se omega 3 uzima od septembra do aprila dok se od 1. maja do kraja avgusta pravi pauza. Norvezani, koji inace vole da zive u skladu sa prirodom ( pocev od boravka napolju bez obzira na niske temperature ) imaju neka svoja ( uslovno receno ) pravila koja prate ritam prirode pa se tako i ponasaju. Jedine dve vrste riba koje se u Norveskoj tove, jesu losos i pastrmka. Stalan je apel nadleznih da se jako vodi racuna o zastiti bazena u kojima se tove ove dve navedene vrste riba, kako probijanjem bazena i izlaska tovljenih riba iz istih ne bi doslo do mesanja sa divljim primercima navedenih vrsta.
    Skusa je jako popularna, nju svi lovimo od jula do septembra jer tada bukvalno opsedaju fjordove u citavim jatima. Skusa je toliko cenjena ovde da ima cak i svoje festivalske dane. Haringa je isto na vrhu lestvice popularnosti. Bakalari ( sivi, crveni, beli ) su takodje cesto na meniju mada je to za mene nekako ” suva riba ” mada je popularna dzigerica bakalara jako masna i puna omega 3.
    Jos nesto, u Norveskoj postoji zakon kojim se pasne zivotinje izvode vani krajem aprila i ostaju na pasnjacima do kraja oktobra. Znaci nema hoces – neces, nego moras pustiti pasne zivotinje vani ako imas farmu. Torovi i stale ostaju otvoreni a zivotinje budu vani cak i nocu ( ovde doduse ni nocu nema mraka u letnjim mesecima 🙂 ) i prava je divota gledati ih :).
    Sto se ulja tice, popularno je maslinovo ali i hladno cedjeno ulje repice.
    I na kraju, kao sto neko rece, sitna riba nema sansi da obiluje teskim metalima.

  • Pozdrav Majo, pratim skoro redovno tvoj blog i mogu samo da te pohvalim za svaki tvoj clanak… 😉
    Citajuci tvoj blog mogu reci da imam srece jer su moji roditelji i baka na selu pa zajednickim snagama proizvode skoro svu hranu i koliko je moguce organski gajenu, naravno na vec modifikovano sjeme ne mogu mnogo da uticu ali da ne idemo predaleko…
    Naime, mene zanima sledece… naglo sam se udebljala (stres ovo-ono) a prije toga sam bila cak i mrsava i od tada ne mogu da skinem visak.. U poslednje vrijeme sam se dala na razne analize, + zelim da ostanem trudna, i otkrila sam da sam inzulinski r. 🙁 sad vodim borbu s tim jer ne bih voljela da budem debela mama… Moje pitanje glasi: Sta od masti trebam da koristim i sta bi bio priopritet, ulje (koje?), maslinovo (koje? nikad ne znam da ga kupim, trenutno imam Fruit d’Oliva a pise sa strane rafinisano maslinovo ulje od komine i ekstra dejvicansko ulje :/ ) ili svinjsku mast (domace proizvodnje 🙂 ) ili nista od toga 🙂
    Lijep pozdrav iz Banja Luke:)

    • Maslinovo ulje samo hladno ceđeno extra devičansko. Rafinisana ulja nikako! Kupi neko koje ti deluje OK i odradi test u frižideru.

      Ja pored maslinovog ulja koristim maslac, kokosovo ulje i domaću mast koju nabavljam od ljudi koje poznajem lično.
      U kući imam još samo susamovo ulje koje dodajem zbog ukusa u tanjir supe od celera i sličnih.

      Sve Omega-6 imaš u semenkama i orašastim plodovima i više nego dovoljno – pa takva ulja nisu potrebna ni poželjna.

  • Postovani,

    Jedini pakao koji vidim za balans masti u nasem organizmu je hidrogenizovana biljna mast, koje se po svemu sudeći nalazi svuda (margarin, konditorska industrija, 2u1 kafe, ….)
    Pošto sa očeve strane svi “pate od holesterola”, moj rođeni brat takođe, zainteresovao sam se da i ja redovnije vršim kontrolu krvi. I šta se dešava? Kod mene ne da nije prisutno povećanje “lošeg” holesterola, nego je odnos skoro idealan. “Loš” holesterol je oko 4, a “dobar” 1,5-2. Namerno stavljam pod navodnike, jer ne postoji los i dobar, posto su nam oba preko potrebna. E sad zbog čega imam takve gore rezultate? Zamenili me u porodilištu? Ne.
    Da napomenem da jedem (samo ja, mimo ostalih ukućana) mesečno oko 400-500g maslaca (sa pekmezom), 3-4kg ovsenih pahuljica, punomasnog mleka od krave (ne iz radnje) oko 1-1,5l dnevno, kajmaka, kikirija ne više od pola kg mesečno, slanina i jaja su mi doručak svaki drugi dan. Navodio sam samo ovu “opasnu” hranu, naravno da jedem voće i povrće, nemerljivo, imam svoju baštu i plastenik, jedem često beli hleb, ali takođe često pravim svoj od integralnog brašna (bude kao kamen, pa ga ukućani ne vole baš). Izbacio sam totalno, da kažem 95%, (jedino ako mi neko podvali), sve što sadrži hidrogenizovanu biljnu mast i, preporodio se. Od ulja koristim suncokretovo i maslinovo, uglavnom za salate, a pržim na svinjskoj masti.
    Izbacio sam u ogromnoj količini i suhomesnato, doduše samo kupovno. Svoju slaninu i ponekad još nešto, vrlo rado jedem, mada nemam svoje životinje, pa je to malo ređe, voleo bih češće.
    Nemam problema ni sa žitaricama, ni sa tolikim količinama mleka, koje kad neko čuje koliko pijem (sa svojih nepunih 36 godina), zabezekne se. Prija mi sve to, stolica redovna retko kad iznenadna.
    Da dodam da pojedem i solidnu količinu meda, ali kao zaslađivač.
    Nikad ne pravimo sokove striktno po receptu. Umesto 6kg šećera stavljamo 2,3kg, jeste da se malo više troši soka kada se razređuje, ali je mnogo kvalitetniji. Zgadi mi se sok kada dodjem kod nekoga, a dobijem neki sirup, kao šećerna voda, odvratno.

    Pozdrav!

  • Ne mogu se namirnice posmatrati kao skupina vlakana, hemijskih elemenata itd. Pridev “zdravije” nema mnogo smisla kad su namirnice u pitanju (tu naravno ne računam otrovne namirnice kao što su šećer, rafinisane namirnice, zatim proizvodi đavolje zapadne prehrambene industrije…), već je potrebno posmatrati namirnice kroz energiju koju nose. I sad, povrće ima više vlakana pa je “zdravije”, ove namirnice imaju u sebi oboga ili onoga i slično… Prosto, treba posmatrati efekte koje hrana prouzrokuje, a od pamtiveka je poznato da je odnos u tanjiru 0d 50% žita, 30% povrća i 20% mahunarki najbolji za dug i srećan život bez bolesti. Naravno, samo prirodno i umereno.

    • Od pamtiveka teško da je moguće, jer žitarice u ljudsku ishranu ulaze tek od pre oko 7-10.000 godina – što važi i za mlečne proizvode, a i mnoge mahunarke koje danas koristimo nisu bile u ishrani čak i do srednjeg veka.

      Evo nešto zanimljivo:
      Beans were introduced into Europe in the 15th century by Spanish explorers returning from their voyages to the New World.

      http://www.republicofbeans.com/history.php
      http://www.whfoods.com/genpage.php?tname=foodspice&dbid=87#historyuse

      • Mislim da je izraz “od pamtiveka” sasvim u redu jer ljudska civilizacija počinje da se razvija tek sa žitaricama. Istorijski nije moguće pronači ni jednu civilizaciju koja kao primarnu ishranu nema žitarice. Tek je skladištenje zrnevlja dovelo do mogućnosti da su naši preci imali dovoljno vremena da se posvete i drugim stvarima pre svega uređenju zajednica, definisanju sistema znakova, razvoju kuluture. Čini mi se da su žitarice previše “nagaravljene” i da bi bez njih verovatno lovili negde sada večeru a ne kuckali po netu kako ništa ne valjaju. Centralni problem je u stvari ne u žitaricama već u modernoj tehnologiji njihove selekcije, proizvodnje i industrijske obrade i tu treba tražiti uzroke degradacije zdravlja pojedinca a ne u hrani koja je ishranila stotine i stotine generacija naših (civilizovanih) predaka.

        • Amin Sunčice. Rekao bih da je ljudski rod i napravio evolucijski skok kada je počeo kuvati žitarice. Prosto, ima nekih stvari koje se prostim posmatranjem pod mikroskopom ne mogu videti. Tu su efekti beleženi hiljadama godina. Posmatranje kroz jin i jang radi posao bez da se vodi arogantnim naučnim “saznanjima”.

          • Svi se slazemo oko stetnosti modernog pripremanja zitarica i imam utisak da je Maja napadnuta time bez potrebe iako uopste ne propagira da se samo jedu salatice niti bilo sta slicno, vec da ljudi odrede razmere makronutrijenata po svojoj meri. Ima ljudi kojima jednostavno ne prija toliko ugljenih hidrata, a takodje ljudski rod je generalno MNOGO MANJE AKTIVAN od relativno skoro, tako da nam vecini treba manje UH od nekog ko naporno radi na gradjevini po ceo dan. Ili recimo, ljudi koji su previse yin. Njima treba upravo vise kuvanog povrca, proteina, zivotinjskih masnoca, jaja, prava yang hrana, a treba da smanje zitarice i voce jer su yin.

        • Civilizacija se jeste razvila sa žitaricama – ali su se usput razvile i same žitarice u nešto što ranije nismo jeli. Naša genetika nije mogla da se promeni toliko brzo, niti smo uspeli da se prilagodimo novim sortama, ni novim količinama, ni novim načinima obrade.

          Možda smo se pre 10,000 god. lako prilagodili na stare žitarice koje su imale potpuno drugačiju strukturu (visinu, težinu, količinu glutena, broj hromozoma). Vidite više u knjizi “Wheat Belly” da ne prepričavam.

          Ko je vitak i zdrav nema ni jedan jedini razlog da izbegava stare vrste žitarica, pravilno spremljene (npr. spelta). Iz teksta se i vidi da je samo upotreba žitarica OK u smislu balansa između Omega-3 i Omega-6, ali biljna ulja prave glavni problem.

          Slažem se da uzroke treba tražiti u modernoj tehnologiji jer uvek vidim ljude koji kupuju beli i fake-crni hleb. A ne videh nikoga ko kupuje speltu ili integralni pirinač da ih natopi preko noći i skuva.

          Čak i da to rade – kako ono što smo poslednje uveki u ishranu kao vrsta uopšte može da nam bude OSNOVA ishrane? Može da bude samo njen deo – u manjoj ili većoj meri. Da postoji u piramidi ishrane ali ne u njenoj bazi.

  • Hteo bih da pitam da li 4 cifre u tabelama zapravo oznacavaju hiljade miligrama ili su 3 cifre decimali ?

    jer npr. za orase pise da imaju 33, 071 omega 6.
    da li to znaci da imaju 33 grama i 0,71 miligrama ili 33, 071 miligrama ?

  • ipak je 33 grama. Procitao sam da oni zapravo sadrze 4,2 puta vecu kolicinu omega 6 u odnosu na omega 3. Jedem zitarice svakog jutra tako da cu taj disbalans tih masnih kiselina nadoknaditi svakodnevnim konzumiranjem mlevenog lanenog semena. Kikiriki, lesnici, bademi, suncokret ne sadrze omega 3 pa zato ih treba konzumirati u malim kolicinama.

    • @nenad Maja me podstakla da malo pogledam i druge chlanke na ovu temu. Ako je ovo tachno http://chriskresser.com/why-fish-stomps-flax-as-a-source-of-omega-3, konzumiranjem mlevenog lanenog semena cesh teshko izbalansirati odnos omega -6 i omega-3 u organizmu. Najbolje da prochitash sam, poshto nisam ni tehnolog, ni lekar, mozda sam neshto pogreshno shvatila.
      @maja Majo, hvala puno. Ako mislish da chlanak koji sam poslala nenadu navodi neke pogreshne informacije, volela bih da iskomentarishesh. Ja cu svakako josh chitati i naravno raditi na postizanju balansa u sopstvenoj ishrani. Hvala josh jednom!

    • Očigledno je da nisi gledala emisiju.
      Imam nekiliko strana u svesci punih komentara ali ne na par rečenica iz Blica, nego na kompletan film.

      Samo ću napisati da je bratu “na mastima” bilo zabranjeno čak i zeleno povrće. Van pameti.

  • Svi smo razliciti, pa tako neko bolje funkcionise na mastima, neko bolje na UH. Celog zivota se borim sa kilogramima, uz dijagnoze pcos, insulinska rezistencija, a od skoro i hipotireoza. Pri tom sam i porodilja pa mi sve ide u prilog gojenju. Pre par godina sam sa ogromnom disciplinom za 3 meseca UN dijete skinula 8kg, dok su mnogi skidali mnogo vise (drzala sam i sve vodene dane, i na kraju mi je ostao visak od 15kg).
    Od kako sam otkrila ovaj blog, kao i istine i lazi o hrani i pocela sa lchf ishranom mnogo se bolje osecam i napokon zaista gubim visak kilograma. Ocito meni prija redukcija ugljenih hidrata, dok ovim blizancima ne. Ili oni nisu unosili dovoljno neskrobnog povrca. Jedino negativno sto mi se desilo od kako sam na ovakvoj ishrani je pored produzene menstr. koje mi traju 15 dana zbog hipotireoze, dva dana kako sam krenula sam lchf ishranom sam opet dobila i to nedelju dana nakon prestanka prethodne. Mozda je to pocetak regulisanja ciklusa, al nikako da se nakupujem ulozaka 🙁

    Sve pohvale za blog, citam ga vec danima i svaki put se iznova odusevljavam dubinom i detaljnoscu obradjenih tema i naravno humorom kojim je sve prosarano. Hvala ti puno na tome!

  • Lidija, kazu da je 1 gram omega dnevno dovoljno , ide se i do 3 grama a sve preko toga je navodno rizicno. Veoma povoljne su omegice koje se prodaju u DMu -oko 500 dinara za 60 kapsula koje sadrze 180mg i 120mg epa i dha . Uzimaju se dve dnevno. Na zalost kod nas ne moze da se kupi procisceno riblje ulje u tecnom stanju tako da ostaje gutanje kapsula mada mozes i da ih zagrizes i isisas sadrzaj. Nije strasno kao sto zvuci- kao da uzmes komad skuse 🙂
    Na internetu mozes pronaci veoma dobra i isplativija ulja u tecnom stanju , ociscena od stetnih olova, zive ,kadmijuma. npr na sajtu iHerb su ponekad popusti za kvalitetna riblja ulja.

  • Da li mozete da napisete nesto vise o kecapu? Koji su sastojci? Koliko je stetan i da li postoje neki sastojci koji ne pisu na etiketi?

  • Da li je zakljucak onda da se lanenim semenom moze postici balans, s obzirom na ovo sto vidim u tabelama? 🙂

Leave a Reply

RSD ili EUR?
RSD Српски динар
EUR Еуро