Nezdrava hrana u prodavnici “zdrave hrane”

Vitki gurman baner 300x250

Oznakom “zdrava hrana” je većina marketa nakitila nekoliko polica na kojima prodaje robu koja ne zaslužuje to ime. I ranije smo navikli da prodavnicu prehrambene robe na merenje zovemo “prodavnica zdrave hrane“.To i jeste natpis koji će većina njih nakačiti na ulaz u radnju, ali…

Šta prodavnica “zdrave hrane” ima na policama?

Lični ili virtuelni obilasci mogu povremeno da donesu iznenađenja. Jednom sam na sajtu jedne poznate “zdrave hrane” videla hvalospev napisan o Ghee-ju (prečišćeni maslac) u kome se kaže da je ovo “izuzetna posna namirnica”. Slažem se da je maslac izuzetna namirnica, ali mi nije jasno na koji je način odstranjivanjem laktoze, nešto što je mast životinjskog porekla postalo posno? Ova brljotina može da vam upropasti jedino post, ako ste rešili da postite, a nemate ni malo iskustva u tome. Zato ima onih tekstova i natpisa koji mogu da upropaste ne samo liniju, nego i zdravlje.

zdrava hrana povrce

Prvo što će zinuti na vas kada uđete u većinu ovih radnji su kesići i kolačići. One staklene poličice na koje su keksići naslagani, od skoro uglavnom imaju i etiketice na kojima piše sastav. A u sastavu su obično hidrogenizovana biljna ulja (margarin) o čijoj sam štetnosti već pisala.

Zastrašivanje zasićenim mastima ima dugu istoriju, u kojoj su prirodne zasićene masti uporno trpane u isti koš sa veštački i fabrički stvorenim trans-mastima. Ali daće bog da smo nakon Istorije gojaznosti i teksta o trans-mastima napravili makar neki iskorak u pravljenju razlike među njima. Nema i nikada neće biti ničega dobrog u trans-mastima.

Ipak, trans masti su glavni sastojak najprodavanijih proizvoda u “zdravoj hrani” i nalaze se u svakom “integralnom i dijet keksiću”. Zašto se “dijet” zove nešto što će vas napraviti insulinski rezistentnim (jer to je ono osnovno što trans-masti rade organizmu) i dan danas ostaje misterija sa kojom se ne bi izborili ni Skali i Molder. Ako margarin nema trans masti i piše da je “margarin bez trans masti” – nemojte da ga kupujete čak ni kada taj margarin preporučuje doktorka sa VMA.

Drugi sastojak keksića je fruktoza. Obično piše da je keks “za dijabetičare” ili da “sadrži voćni šećer”, što izaziva asocijacije poput: “vodimo računa o ishrani” i “prirodno je”. Fruktoza je štetna i nije dobra zamena za šećer, a o njoj sam već pisala u tekstu o kukuruznom/fruktoznom sirupu i preporučujem da ga pročitate.

Najpoznatiji stručnjak koji se bavi ovom temom je Dr.Roberta Lustig, stučnjak za gojaznost dece. Njegovo predavanje koje stvarno treba odgledati je “Gorka istina o šećeru”, gde detaljno objašnjava razliku između metabolizma glukoze i fruktoze. Nadam se da dovoljno vas zna engleski i da ćete moći da pogledate predavanje.

Budalastim reklamama nikad kraja, pa se i ekspadniranim žitaricama pevaju hvalospevi. To su one pufnaste, naduvene žitarice, koje su takvim napravljene pod velikim pritiskom i visokom temperaturom – a onda prelivene ili uljem ili šećerom da budu krckave i zadrže taj pufnasti oblik. Takve žitarice su u kupovnim muslijima i pirinčanim galetama, a opisuju se kao zdrava blagodet, jer im prodavci dodeljuju svojstva neprerađenih žitarica od kojih su potekli. Da stvar bude gora, preliv obično nije šećer, već fruktozni sirup i takve ekspandirane žitarice možete da nađete i kod nas. A oda ide odprilike ovako:

“Ekspandirane žitarice su zdrava dijetetska hrana bogata biljnim mastima, vlaknima, ugljenim hidratima, vitaminima i mineralima. Ukoliko želite da održite vitku liniju, a pritom da ne gladujete i da budete zdravi, savetujemo Vam da umesto hleba počnete da koristite galete od ekspandiranih žitarica.” 

Ovo je tačno isto toliko kao kada bi zlu vešticu iz “Snežane” prelili šećernim sirupom i počeli da je zovete “slatka mala”.

Slična situacija će vas dočekati na svim odeljenjima “zdrave hrane” u supermarketima. Tamo možete da pronađete gomilu pločica i barova od žitarica sa medom i suvim voćem. I naravno neizostavnim hidrogenizovanim biljnim mastima.

Proizvod koji ima žitarice, suvo voće i med je slatkiš. Pun je šećera kao i svaki drugi proizvod napravljen od šećera i brašna (jer skrob iz brašna na kraju bude glukoza, tj. šećer). To što je šećer žut, a brašno integralno ni najmanje ne menja situaciju. Ako ste rešili da sebi kupite slatkiš, na pravom ste mestu i to je OK. Ali ako vam se jede zdrava hrana, bolje se vratite na odeljenje sa voćem, povrćem, ribom, mesom, orašastim plodovima i mlečnim proizvodima.

musli nije zdrava hrana

Sledeće što ćete videti su kupovni musliji. Ako jedete musli u nadi da je 50-ak grama pahuljica i šoljica nemasnog mleka dobar doručak i da možete da vozite na smešnih 200-250 kalorija do ručka, dobro – vaš izbor. U stvarnosti to nije dovoljno ni za dete. Ako ste već rešili da ga kupite, potražite makar onaj koji nema dodata hidrogenizovana biljna ulja i fruktozni sirup. Proizvođači znaju da ima potrošača koji čitaju sastav proizvoda, pa i takvi mogu da se nađu. Musli bez dodatog šećera ipak košta taman toliko da više smisla ima da ga smućkate sami.

Već sam pisala kako se pravi LCHF brašno, a po istom sistemu pravite i domaći musli, samo umesto mlevenja, usitnite odabrane sastojke u secku da ostane malo krupnije (mada i ne mora, po ukusu). Ko želi doda i ovsene pahuljice.

Što se slanih grickalica tiče, situacija je identična slatkim grickalicama. Hidrogenizovana biljna ulja su ista ona stvar koja su sastojak najobičnijih grisina od belog brašna, pa je unos biljnih vlakana kroz integralne grisine loša zamisao. To malo kalcijuma iz susama koji se nalepio na margarin neće da vam ojača kosti, kao što ni lanene pločice koje imaju više soli i margarina, nego što imaju lana nisu izvor omega-3 masnih kiselina. Nesamleveni lan naš želudac ne može ni da svari.

Posebno važno: sve ove slane i slatke keksiće možete da spremite sami, koristeći umesto margarina maslac ili kokosovo ulje. Recepata je pun internet, a verovatno i vaše sveske sa receptima.

Izbor zamena za šećere je šarenolik. Fruktozu smo već apsolvirali. A mislim da sam u tekstu o Neera dijeti pojasnila i nešto o kvalitetu javorovog sirupa. Med, malteks i javorov sirup su pristojni ako pravite neki zdraviji slatkiš sa suvim voćem, kokosovim uljem, orasima i integralnim brašnom. I naravno da je bolje klincima napraviti nešto tako, kad već jurcaju od jutra do mraka, umesto da jedu kupovni keks sa margarinom i kukuruznim sirupom. Po nekoj logici, umesto svega ovoga može da se stavi i više suvog voća, bez ikakve zamene za šećer ili bez šećera.

Razmisilte tri puta pre nego što date novac za neku skupu zamenu za šećer, jer u većini slučajeva sve je to samo najobičniji šećer sa malo šminke. Ne mislim ovde na veštačke zaslađivače, već na šećerne zamene, koje imaju kalorije. Pa procenite da li je korist/cena za vas na mestu. Oni na dijeti, ipak neka razmotre Steviju ali neka dobro paze šta kupuju!

zamene za secer i zasladjivaci

Deo sa proizvodima od soje ne moram previše da komentarišem. Moj stav je da je soja izuzetno štetna namirnica, dobra samo za izbegavanje. Važi i za organsku soju. Jedino što uzimam je tamari sos (tečnost preostala od proizvodnje miso paste, koja je obično mešavina ječma i soje, fermentisana godinama) i trošim jednu bočicu mesecima. Ako je nešto jeftino, izmanipulisano, možda GMO, neukusno, toliko kontroverzno i ako više verujem autorima koji pišu o štetnosti soje – odluka da je ne jedem je logična. Tim pre što je u Ameriku stigla tek 1930-tih godina, a kod nas mnogo kasnije, što je previše skoro da se toliko ne može bez nje.

Šta god vi mislili o soji danas, posvetite joj malo svoje pažnje i vremena, jer je ova namirnica danas u svakom prehrambenom proizvodu. Čak se i već pomenuti margarini često prave od sojinog ulja. To i jeste razlog da imate stav o soji i da taj stav ne bude zasnovan na reklamama iz novina, već upravo na tom vremenu koje ćete izdvojiti za nju. Šta god zaključili na kraju.

Posebnu marketinšku foru predstavlja sojin lecitin:

“Savremena saznanja o lecitinu su pokazala da pozitivno deluje na regulisanje nivoa holesterola u organizmu i da povoljno utiče na kardiovaskularni sistem. Sojin lecitin je prirodna smeša fosfolipida i ulja, sastojaka koji su esencijalni za metabolizam jetre, apsorpciju masti, regeneraciju ćelija nervnog sistema, održavanje vitalnosti organizma.”

Istina? Svaki organizam stvara u jetri sasvim dovoljno lecitina, pa je njegovo dodatno unošenje neverovatno basmisleno i potpuno nepotrebno. Još je gore što se radi o sojinom lecitinu, obzirom da je otpadak od prerade soje u kome se zadržava aluminijum i pesticidi, ali i sve hemikalije koje su preostale nakon prerade soje. Proizvod ipak ima jednu upotrebnu vrednost: možete uvek da ga kupite i poklonite nekome koga stvarno mrzite.

Dodatnu pažnju posvetite kupovini biljnih mleka u prahu, pa bila ona sojina, ovsena ili pirinčana. Puna su datog šećera.

I obratite pažnju na to koliko obožavaju da na biljne proizvode nakače natpis “bez holesterola”, posebno na one sa margarinom. Margarin, hidrogenizovana biljna mast je pretežno polinezasićeno biljno ulje biljnog porekla, pa je logično da nema holesterola. Holesterola ima samo u namirnicama životinjskog porekla. Ovaj natpis nije razlog da se kupi proizvod, jer je natpis “bez holesterola” danas potpuno suvišan. Holesterol iz hrane nije štetan.

Kako da vas navodno “zdrava hrana” ne dovede do bankrota?

Jedan od proizvoda od kojih mi se diže kosa na glavi je “Dobra ovsena kaša“.

ovsena kasaPiše da će vam ovi sastojci smanjiti holesterol i unaprediti zdravlje:  “Ovsene pahuljice 48%, biljna masnoća, kukuruzni sirup u suvom obliku, sojino ulje, prirodno identična aroma, fruktoza, kukuruzni skrob, komadići čokolade 3% (šećer, biljno ulje, kakao u prahu, emulgator sojin lecitin, arome), kakao, aroma, so, kompleks vitamina”.

U “Dobru ovsenu” su strpali  toliko šećera da vam je bolje bilo da ste ko čovek otišli na šampitu. Zato, ako već želite ovakav doručak, napravite je sami.

Ako imate secka, ubacite ovsene pahuljice u njega, dodajte malo ovsenih mekinja, mlevene bademe i kocku i suve kajsije. Suve kajsije se perfektno samelju u secku kada se ubace odjednom sa ovsenim pahuljicama. Na isti način možete da ubacite i krupno sečenu i dobro ohlađenu crnu čokoladu. I evo vam domaće ovsene kaše, za manje para i sa manje šećera. Sigurna sam da teglu za skladištenje već imate kod kuće, pa možete ovo da uradite jednom za nekoliko dana.

bez glutena

Stigosmo do dela sa brašnima i žitaricama, gde se opet sudaramo sa važnom nalepnicom: proizvod bez glutena. Gluten je protein iz žitarica, a puno ljudi ima celijakiju, alergiju na gluten. Prema nekim autorima oko 60 pa čak do 80% ljudi ima neku manju ili veću osetljivost na gluten! Dakle ne alergiju, već nelagodnost i netrpeljivost.

Bezglutensko brašno košta 500 dinara, a bezglutenski korn-fleks košta oko 400 dinara!  Kutija muslija bez glutena od 375 grama je 700 dinara. Strašno!

Kukuruz, pirinač, heljda, kinoa i amarant nemaju gluten. Ali, ko ima celijakiju, ne može tek tako da pazarite obično kukuruzno ili pirinčano brašno. Problem brašna koja nemaju “gluten free” oznaku je moguća kontaminacija pšenicom u procesu proizvodnje i upotreba istog mlina/pogona i za glutenske i za bezglutenske žitarice. Dakle, bez ove oznake, kupovina običnog kukuruznog ili pirinčanog brašna može da bude rizična za osobe alergične na gluten.

Možda se osobi sa celijakijom više isplati da kupi mlin i nabavlja heljdu, kukuruz i i pirinač koje pregleda pre mlevenja. Sudeći po ceni nekih od mlinova, raspoloživosti različitih modela koji mogu da se nađu, i obzirom da ovo stanje traje do kraja života – treba razmisliti o isplativosti ovakve kupovine.

Funkcionalna hrana je mešavina namirnica koja pozitivno utiče na zdravlje. Zapravo su to najčešće “praškovi” od lenenih smenki, semenki bundeve, biljnih vlakana iz mekinja i slično. Totalno cool stvar koja ima esencijalne masti, vlakna, često i vitamine i minerale.

Ali živote! Ona koja mi je prva upala u vidno polje košta 2000 dinara! Za 2000 dinara kupite mlin za kafu pa pravite ovo sami redovno. Jer ono što ima u sastavu ne košta u toj količini ni 300 dinara! I to u istoj zdravoj hrani! Da je sastav dobar – dobar je. Ali je cena obzirom na sastav ludost!

Eto još dva dobra razloga da se čita sastav proizvoda: kopiranje i štednja!

Šta jeste zdrava hrana u ovakvim radnjama?

Integralne žitarice i brašna, uz kućnu pekaru ili kalup za hleb, su svakako mnogo bolji izbor od hleba i peciva iz pekara, gde su napravljeni od belog brašna i često sa (ne)poznatom gomilom aditiva. Ako ipak želite da smanjite  gluten u ishrani, odlučite se za ražano, ovseno i speltino brašno, jer imaju manje glutena (ipak, alergičnima ovo ne znači ništa). Još manje će ga biti ako ražani hleb pravite sa mešavinom brašna od heljde i pirinča.

U slučaju da ipak želite eliminaciju glutena iz svog života, vodite računa kada se uhvatite za paketić heljdine testenine i kora. Heljda, zbog nemanja glutena nije lepljiva (engleska reč za lepak “glue” i gluten baš liče), pa su testenine obično mešavina heljde i pšenice. To što piše da je “heljdina testenina” je tačno, ali može da bude i nedovoljno. Za bez-glutence ima i pirinčanih testenina, ali koštaju nešto sumanuto.

Zitarice celo zrno

Mekinje, da jesu dobar izvor nerastvorljivih biljnih vlakana, ali ako ste već sebi kupili integralne žitarice, ne treba vam baš toliko nerastvorljivih vlakana. Ostavite malo mesta i za rastvorljiva iz svežeg povrća 😀

U boljim radnjama možete da nađete i beskvasne hlebove. Negde ih uvek ima, a negde naručujete unapred. Cene su prilično pristojne, tako da je to jedan od OK proizvoda. Možete da ga spremite i sami.

U ovim radnjama, pored gore pomenutih obmana, ima sasvim dovoljno dobrog materijala da sami sebi napravite i hleb, i testeninu, i ovsenu kašu – bez fruktoze, kukuruznog sirupa i margarina – po normalnim cenama.

Šta još vredi kupovati?

  • proizvodi iz zdrave hraneAlge – arame, nori, kombu, vakame – morske biljke pune minerala. Ako ste početnik u korišćenju algi, jer mogu da imaju jak ukus, kupite arame. One su najnežnijeg ukusa.
  • Pečurke – najpoznatije siitake. Što se ostalih tiče (lisičarke, vrganje, crna truba) vredi proveriti u ovim radnjama, ali su vam šanse veće na pijacama.
  • Organska i zdravija sirća – pirinčano, umeboši, organsko jabukovo, ponekad i ona egzotičnija poput sirća od maline, borovnice i višnje 🙂
  • Prirodne soli, poput himalajske soli ili krupne morske soli.
  • Organske mahunarke – posebno crveni i crni sitan pasulj, koji su poznati kao jaki antioksidansi
  • Nepečeni orašasti plodovi – lešnici, bademi, orasi i od skoro mogu da se nađu i koštice kajsije
  • Nepečene semenke – lan, suncokret, bundeva
  • Suvo voće – ali pitajte da li je sušeno prirodno ili je sa dodatim šećerom. Uglavnom se suši sa dodatim šećerom pa budite oprezni sa količinama.
  • Začini. Posebno oni egzotičniji.
  • Tapioka – gustin brazilske biljke koji nema gluten
  • Proizvodi od kozijeg mleka – mada su sirevi povoljniji u mlečnim halama na pijacama i postoji veći izbor, ovde tražite jogurt i kiselo mleko
  • Organsko sveže povrće i voće – neke radnje prodaju i to, vredi proveriti
  • Prepeličja jaja i organska jaja – često i povoljnija nego na pijacama
  • Novi čajevi i mešavine lekovitih biljaka
  • Organska maslinova ulja – gde takođe vole da zalepe ono “posno” i “bez holesterola”. Srećom utiče samo na živce, ali ne i na kvalitet ulja 🙂
  • Druga hladno ceđena nerafinisana ulja od semenki (polinezasićena)

Ovde moram da napravim mali zastoj zbog polinezasićenih ulja! Pisala sam već o tome da su jako nestabilna.

hladno cedjena ulja

Omega 6 je malo stabilnije ulje od Omega 3, ali su opet i jedno i drugo nedovoljno stabilni. Iz tih razloga ova ulja se ne izlažu svetlosti, jer na svetlosti oksidiraju.

  • U Omega 6 bi (najgrublje) spadala ulja od susama, bundeve, suncokreta, kukuruza, soje, semenki grožđa i sl.
  • U Omega 3 riblje i laneno.

Nikada ne kupujte ova ulja u providnim flašama. Nikada nemojte da kupite već samleven lan koji je u providnoj kesi. Kupujte ceo lan, meljite ga kod kuće u blenderu ili mlinu za kafu (još bolje) i odmah zatvorite u neprovidnu staklenu teglicu ili umotajte teglicu u neprovidnu foliju i stavite u frižider. Na isti način nikada ne kupujte laneno ulje koje je u providnoj flaši.

Uz ove mere opreza, izbor ulja je veoma zanimljiv, iako su neka prilično skupa da bi se redovno kupovala. Ona ulja koja još nisam probala, a interesantna su mi su makovo i orahovo 🙂

Flašica u kojoj je ulje treba da bude onoliko tamna koliko je tamna bila semenka iz koje je izvađeno to ulje, jer ta boja/tamnoća predstavlja prirodnu zaštitu.

Što se putera od kikirikija, semena bundeve, susama ili oraha tiče, to su takođe super proizvodi ali sa dve mane:

  • Pošto su sva ulja pretežno polinezasićena, puter se prodaje u providnoj teglici.  Ovo je razlog što baš i ne verujem da nema konzervansa.
  • Preskupi su. Za 400 dinara možete da kupite 450g oraha ili 200g putera od oraha. Puteri se prave tako što semenke prvo ubacite u “secka” da budu usitnjene, a onda meljete u mlinu za mak. U samleveno, sipate 1-2 kašike nekog hladno ceđenog nerafinisanog ulja. stavite u neprovidnu teglicu i to je sva pamet.

Mlin za mak može da se nađe preko interenta i košta oko 800 dinara. A puter od pistaćija ili lešnika je super i za klopu i za poklon 🙂

pistachio butter

119 Komentara

  • Bravo! Odličan tekst, jako mi se sviđa. Najzdravija ‘prodavnica zdrave hrane’ je pijaca
    Još jedna mana tuh ‘zdravih hrana’ je to što su cene nabudžene za pakovane ”zdrave” proizvode koji se mogu naći u Rodiću, Disu i sl po manjim cenama…(npr musli,bonžite i sl). Ja imam najveći pik na ta biljna mleka u prahu…potpuno beskorisna namirnica a i ukus, totalno bljutav, mleko nije mleko bez malo masnoće,viskoznosti u toj tečnosti. Evo predloga za zamenu: http://vimeo.com/27840577 Vrlo ukusno, samo treba imati dovoljno jak blender.

    Dobila sam par super ideja iz ovog teksta, hvala 🙂

    Majo, kad već spominješ ulja, zanima me, da li znaš da li su proizvođači u obavezi da napišu da je ulje hidrogenizovano? Tj da li je biljna mast = hidrogenizovana biljna mast? Takođe od čega ta mast zapravo može da bude – od soje, od kukuruza…? Da je od nečeg kvalitetnog, sigurno bi to pisalo na pakovanju….

    (izvinjavam se na ovako dugom komentaru)

    • Hvala, Ivona!
      Bez izvinjavanja za dužinu, uvek volim kad dobijem kvalitetne komentare i dobra pitanja 🙂
      Pila sam mleko od badema i lešnika za sada. Bademovim nisam oduševljena, ali je lešnikovo fenomenalno! Hvala na linku! 🙂

      U spisku sastojaka bi trebalo da bude obavezno da se napiše da sadrži hidrogenizovano ako je tamo. Zato na etiketi gde pišu broj kalorija, grame masti, prteina i uglejnih hidrata sami biraju da li će staviti gramažu trans-masti ili neće. Neki stavljaju, ali su retki.
      O tome sam i pisala ovde http://www.vitkigurman.com/2012/12/18/margarin-trans-masti/
      Trans masti su uvek među polinezasićenima na etiketici.

      Biljna mast ne bi trebalo da bude i hidrogenizovana, ako tako ne piše. A od čega je, to je već druga priča. Uvek stave samo “biljno ulje”. Pisala sam jednom “Podravki” da pitam u kom su ulju Eva sardine, jer ne piše. Ono je mešavina soje i suncokreta. La Perla sardine su u sojinom ulju sa Filipina (zemlja koja je potpisnica Codex-a i moguće GMO).
      O tome sam pisala ovde: http://www.vitkigurman.com/2012/05/11/koliko-su-dobre-nase-ribe/

      • Hvala na odgovoru 🙂
        Hm, mislila sam da je ta hidrogenizacija ustvari zasićavanje masti.., eto sad sam saznala nešto novo 🙂

        Meni je bademovo mleko lepo, ali probaću i lešnikovo po tvojoj preporuci:)

        Da, dosta se priča u poslednje vreme da su ribe konzervirane u sojinom ulju i da ih zato treba izbegavati… Odoh sad da procitam tekst koji si mi preporučila!

        • Jeste – delimično uspeo pokušaj zasićenja 🙂

          Pri procesu hidrogenizacije, idealno bi bilo da se dupla veza između 6-tog i ostalih C atoma u polinezasićenoj masnoj kiselini “kida” i da se svaki C atom “dopuni” nedostajućim H atomom. Ali se ovo dešava samo delimično.

          U većini molekula stvaraju umesto dotadašnjih CIS veza između C atoma sa duplom vezom – TRANS veze.

          I TRANS veza “ispravlja” molekul masne kiseline koji se onda fizički ponaša kao zasićen, ali je i dalje nezasićen (tj. dupla veza i dalje postoji). Zato je pravilno da se ovo zove “delimično hidrogenizovano biljno ulje”.

          Evo primera delimične hidrogenizacije na dva nezasićena C atoma, koji ostaju nezasićeni ali u procesu formiraju TRANS veze. Obrati pažnju na oblik:
          http://www.thenutritiondr.com/files/CarbsProFat-CisTransFat.jpg

          Znači, trans-masne kiseline su samo jedan deo hidrogenizovanih ulja. Nus pojava hidrogenizacije. Ili neuspeli deo hidrogenizacije.

  • Detaljno, kao i uvek, argumentovano i korisno. Posebno mi de dopadaju odlomci “uradi sam” jer smo se, na žalost, poprilično “olenjili” za mnog stvari tipa, uradi sam, tačnije, skoro uvek se bira lakše, a onda i zna se, ono što ne valja. Hvala Majo, bilo mi je veoma zanimljivo, a i poučno:)

  • Draga Majo,

    Iskreno uživam u čitanju tvog bloga! 🙂 Pošto sam na LCHF već godinama, nisam od onih koji čitaju blog da bi se edukovali (zbog toga do sad nisam ni ostavljala komentare :)) već isključivo po – inspiraciju! 🙂 A ti, draga Majo, i te kako inspirišeš.

    Ali, sada – konačno 🙂 – imam i jedno pitanje: gde ima da se kupi ovaj tako primamljivi puter od pistaćija? 😀

    • Jelena, hvala puno i drago mi je što si se javila 🙂

      Nikada ga nisam kupila jer ga nisam viđala. Slika je sa stranog sajta.
      A vidim da je LoCMoPHiF već napisao recept 🙂

  • Kupis 100 grama pistacija, od “farmera” procistis maslac. Sitno isjeckas pistacije,malo praska chilija i pomijesas sa maslom/ghee-jem. Sama svoja majstorica

  • Znaš Majo,
    divo je kada su ljudi edukovani. Ja sam vegetarijanac već 12 godina i mnogo toga mi je poznato od onoga što si pisala a volim i da pratim teme o zdravlju. Ipak, ono što posebno ne volim je kada ljudi mnogo vole da mudruju o soji. Isto kako i kad se pomame za “namirnice koje su trendu” (prvo ehicea,pa brusnica, sad aronija, itd), kao da ništa ne postoji mimo njihovog “moćnog” dejstva. Ovo je Srbija a mi smo polodno tle za svakakve budalastine.Soja. Tako je. Treba biti oprezan ali ne samo kod nje već kod mnogih drugih proizvoda o kojima sad ne želim da pričam. Što se tiče nje ona je do prošle godine hvalajena a odjednom postala je najveće zlo. Ja je lično mnogo ne konzumiram ali ono o čemu želim da pišem je sojino mleko i o njegovom kvalitetu. Moje dete (sad ima 15 godina) odrasla je na sojinom mleku jer je bila alergična rodjenjem na mleko i mlečne proizvode . I hvala Bogu na tome. Izuzetno je lepa i zdrava devojka. Pa možda bi trebalo da malo iznesete i neka stučnija medicinska gledišta o značaju sojinog melka u zamenu za materinsko ili u odnosu na druga prerađena kravlja mleka sa kojima se hrane bebe a koje je daleko štetnije po svom sastavu i obliku u odnosu na sojino. Zašto ne budete realni i ne omalovažavate stvari o kojima , iz priloženog se može videti, govorite samo sa jedne “negativne ” stvari a ne i pozitivne. Hvala.

    • http://www.menshealth.com/nutrition/soys-negative-effects

      http://www.webmd.com/vitamins-supplements/ingredientmono-975-SOY.aspx?activeIngredientId=975&activeIngredientName=SOY

      http://articles.mercola.com/sites/articles/archive/2011/12/08/the-dirty-little-secret-hidden-in-much-of-your-health-food.asp

      http://www.google.se/search?hl=en&tbo=d&site=&source=hp&q=soya+side+effects&oq=soja+effects&gs_l=mobile-gws-hp.1.0.0i8i10i30.4477.11987.0.13850.13.12.0.1.1.0.192.1383.4j8.12.0.les%3B..0.0…1ac.1.C_Lv4To2Et0&rlz=1Y1XIUG_enSE516SE518

      A sve zato sto je soja se genetski manipulise i masovno preradjuje. Azijati je lokalno uzgajaju i fermntiraju mjesecima pa je opet jedu manje nego zapadnjacki wannabe-s. Vjerujem da si kcerku dobila prije prelaska ma vegetarijinzam ili je pak zbog samog prelaska na sojine proizvode dijete alergicno ma tvoje mlijeko. Jer samo “moderna” ishrana odgovorna za moderne alergije i bolesti.

      Kako god pamet u glavu i sretno jer danas soju ubacuju u sve zivo tako da ako ne pijete sojino mlijeko ima je u vego burgerima, virslama, proteinskim i dijetalnim napicima

    • Ja imam određeni stav o soji, ali ne očekujem da ga svi dele. Kao i za sve ostalo.

      Izbegavam da ostavljam linkove ka istraživanjima, koja inače volim da čitam iz više razloga: prvo na svako “za” ima po jedno “protiv”. Možemo tako da se bombardujemo njima u krug, bez rezultata. Ono što nama prikažu kao istraživanje je zapravo već nečija interpretacija podataka, bez uvida u same podatke i navođenja finasijera.

      Ono što mi (koji nismo naučni radnici) možemo je da pričitamo sve “za” i sve “protiv” interpretacije stručnih lica koje možemo da nađemo i ništa više. A onda da sami odlučimo ko nam je bio uverljiviji.

      Pošto sem nutricionističkih tekstova volim da čitam i tekstove koje pišu prhramnebeni tehnolozi, sama procedura proizvodnje sojinog mleka je nešto što se MENI ne dopada.
      http://www.youtube.com/watch?v=p0CPwTZ0Y6A

      Na ovom snimku zaboravili su da dodaju deo oko izbeljivanja mleka, dodavanja šećera, voštačkih aroma i vitamina. Ali je bar pomenuto da se sve 2 puta kuva, melje, steriliše, homogenizuje i slično.

      Da, soja jeste jedini biljni izvor većine ili po nekima čak svih esencijalnih amino kiselina i to jeste dobro. Ima puno antinutrijenata i previše je manipulisana namirnica i to je loše.

      GMO se komercijalno gaji od 1996. godine. Teško da je pre 15 godina beba mogla da dobije formulu sa ovakvom sojom.
      Danas kada je soja The Most GMO namirnica na planeti, ne bih ni pokušala da se zakunem u to.

      Vredi pogledati i ovo, ako je nekome interesantno: prema nekim izvorima, beba ne može da bude alergična na majčino mleko već na određene namirnice koje majka unosi, posebno jedan tip kazeina u kravljem mleku koje majka pije (2-3% beba ima ovu alergiju)
      http://www.livestrong.com/article/373323-can-an-infant-be-allergic-to-breast-milk/

      • To sto oni nazivaju sojino mleko pirincano mleko bademovo mleko,to je za mene ustvari sojina voda pirincana voda.Jer zato sto se badem ili soja izmiksa u blenderu dobije kasasta masa doda voda i eto nam mleka.Jedino sto zaista moze da se zove mlekom je kokosovo jer se dobija prirodno,iz kokosa odmah pocne da izlazi bela tecnost.To sa sojinim mlekom je najveca izmisljotina.Tako ja isto mogu da izmiksam primer kikiriki ili pasulj pa dodam vodu i zovem ga mlekom.Nemojte ljudi zna se sta je mleko nazovite stvari pravim imenom
        Inace soja je prirodni otvor ,a ljudi je masovno koriste ni ne znajuci koliko je zapravo stetna

  • Samo bih da pridodam da u bezglutenske “zitracie” spada i proso!
    Isto tako obratite paznju na unos lana. Prica je vrlo slicna onoj o soji. Podize estrogen kao i soja( to bi mama od gore mogla da ima u vidu) a pritom je relativno nov u ljudskoj ishrani! Od vajkada se koristio iskljucivo kao industrijska biljka. Jos jedna od dobro smisljenih kampanja.

    • Zaboravila sam na proso 🙂

      Moj drug, trener, je jednoj svojoj klijentkini ukunuo lan i laneno ulje jer je smatrao da joj usporava mršavljenje (po krajnjem rezultatu, bio je u pravu). On smatra da ne mora svima to da smeta, jer nema ni približno fito-estrogena kao u soji.

      Ja uzimam mlevene lanene semenke, ali ne svakodnevno, jer zaboravim, ali se nisam previše bavila lanom. Dobra sugestija oko novih tema za čitanje 🙂

  • Može malo detaljnije o homemade puterima? Meni se već u secku napravi pasta, jel ta pasta treba da prođe i kroz mlin za mak ili ne ne mora? I kako ide čuvanje posle, koliko dugo sme da se drži i na koji način? Hvala i pozdrav

    • Zavisi od cega pravis puter? Badem? Ljesnjaci? Indijski orascic?

      Ocigledno u sjecku previse dugo obradjujes pa dobijes pasta/pesto smjesu. Taku smjesu mozes pomijesati sa maslom/ghee koji si predhodno otkravio na sobnoj temperaturi. Zelis li komadice badema ili ljesnjaka u puteru onda koristi mlin i gledaj kad dobijes zeljenu konsistenciju.

      Nemas potrebe i ne vidim zasto bi iz sjecka dobijenu smjesu “mljeo”??!!

      Koliko ce ti dugo biti zavisi o kvalitete “oraha” i masla, kao i temperature u frizideru. Ako je obicni maslac (cirka 80 % mm) onda do 10 dana u frizideru od 4 stepena. Ako je procisceni maslac bez laktoze i kazeina onda moze i dosta duze. Sve dok si siguran da necim drugim nisi kontaminirao puter.

      Znaci moze ti biti dok ga ne pojedes 😉

    • Ja meljem u mlinu za mak jer pravim male količine. Ako se pravi više može i secko, samo mora dugo da radi i ne može da se sprema količina za “malu teglicu” 🙂

      Hvala schnewphie za ostale odgovore 🙂

  • Inace htela sam da pitam za caj od djumbira jel on ljut?Posto koristim djumbir i u kuvanju kao zacin a i ovako jer imam osetljiv zeludac,neki blag oblik gastritisa,hiperosetljiva sam ,sve sto prozivim ili pojedem sve mi se odrazava kroz zeludac i zato ga cesto koristim i za mucnine i gorusice itd.Dosta je reci da od voca podnosim samo banane i lubenicu .A imam i bolest voznje.Djumbir je stravicno ljut,pa me zanima da li je takav i caj?Jel zna neko,jel probao.Cula sam da je koristan posebno za zeludac,pa bih htela da probam ali ne smem,s obzirom da mi ga je nepodnosljivo upotrebljavati u sirovom stanju

    • Žao mi je što nisam od pomoći, jer ne samo da nisam kuvala čaj od đumbira, već ga opušteno jedem živog, kao i vasabi, čili i dižon senf.

      Nadam se da će se javiti neko ko je probao 🙂

  • Moram nesto da prokomentarisem u vezi fruktoze. Nije svaka fruktoza poreklom od kukuruza. Mislim da su fruktozi od kukuruza namerno dali to ime da diskredituju pravu fruktozu, jer je prava (vocna) veoma zdrava, a koristi se duplo manje od obicnog secera i ne pravi skokove i padove glukoze u krvi.
    Kukuruzna fruktoza je veoma opasna i bitno je pitati koja se nalazi u namirnici. Obicno se razlikuju po tome sto je obicna fruktoza “fruktoza”, a kukuruzna je “fruktozni sirup”. Naravno, neko se sa ovim moze igrati i namerno obmanuti kupce, sto se i radi, ali ne moze se generalno okarakterisati fruktoza kao losa.

    Ostatak teksta je odlican 😀

  • Fruktoza je ipak fruktoza bez obzira na projeklo. Ljudski organizam nije u mogucnosti razgraditi fruktozu u bilo koji vid energije i zato jetra sakuplja fruktozu koja je cini masnom (poceci ciroze jetre).

    Razlika izmedju fruktoze i fruktoznog secera je kao izmedju vode i leda. Isti sastojci samo drugi agregatni oblik / stanje.

    Primjera radi stolni secer se sadrzi od veceg dijela glukoze i manjeg dijela fruktoze. Glukoza je razgradiva i tijelo je salje putem krvim do mikondrija celija, ostatak se pohranjuje u obliku glikogena koji se kasnije aktivnoscu vraca u krv i pretvara u glukozu. Medjutim fruktoza je tu prazna i neiskoristena energija koju organizam ne prepoznaje i sve se talozi u jadnoj jetri.

    Tako da oni koji konzumiraju “malo cesce” alkoholne koktele na dvostruk nacin unistavaju jetru. Jadna jetra ne vidi i ne zna razliku izmedju alkohola i fruktoze.

    • Sad sam jela trešnje pa baš čekiram – od oko 13g šećera u trešnjama, samo 6.2 je fruktoza. I da kojim čudom smažem pola kilograma to je 31g fruktoze.

      U litri Coca Cole ima 108g fruktoznog sirupa koji je 55% fruktoza. Znači u pola litre ima takođe oko 30g fruktoze.

      Ne znam puno onih koji dnevno pojedu pola kilograma voća, ali znam one koji obavezno svaki dan popiju pola litre ovakvog soka. Pa neka dodaju slatkiše, pa neka dodaju i to voće – završiće sa užasno mnogo fuktoze.

      Tako da nikako ne bih mešala jedenje voća (sa vlaknima koja zasite, vitaminima i mineralim) sa uzimanjem kristalne fruktoze u zdravoj hrani.

      P.S. Da ne ulazim u to koliko smo voća imali na raspolaganju zimi pre par decenija, a koliko ga imamo sada tokom cele godine…

      • yup, vecina snimaka na youtube i tekstova se odnosi na preterano uzimanje fruktoze, to takodje treba uzeti u obzir, sta god da uzmemo previse, ubice nam neki organ 😀 nista novo.

  • onda bih ja imala masnu jetru a nemam je…tako da teorija o fruktozi i masnoj jetri pada u vodu…sorry… Slazem se da je bolje jesti samo voce i suvo voce ali to ponekad nije moguce……inace ja sam pitala bas o tome na postu o fruktozi i secerima tj da li je kukuruzna i vocna fruktoza isto ili nije i dobila sam gomilu linkova o fruktoznom sirupu iz kukuruza i koliko je on zao a znam koliko je no to nije bila tema mog pitanja….Inace hvala Marouk na odgovoru! Nije mi jasno zasto kad imamo neku zamerku na Slyph gourmand`s tekst se ne javi Maja tj.autorka nego uvek LoCMoPHiF a autorka se javlja samo na pohvale?

    • Fruktozni sirup je 55% fruktoza i 45% glukoza.

      Kristalna fruktoza je (mislim) 100% fruktoza.

      Količine fruktoze u voću variraju.

      Hemijski, molekul monosaharida fruktoze je uvek ISTI bez obzira odakle je dobijen šećer. Problem su količine i fruktoze i tzv. “slobodne fruktoze”.

      A Maja vikendom kad je lepo vreme, naravno, šeta i nije pored računara… 🙂

    • Kad si zadnji put uzimala nalaze jetre? Kamo srece da je terorija moja nego zadnja saznanja o tome sve vise govore. Robert Lustig, Ann Fernholm izmedju ostalih imaju dokaze o tome a sad sto je druga strana ekonomski jaca i ima bolju reklamu to je uskoro stvar proslosti.

      To u vezi javljanja neka ti ostane enigma i pomalo kopka 😉

  • Pretjerano svakako da. Samo sta se desi sa Steve Jobs i njemu slicnim “fruktarijanima”.

    Zamisli da ti zvoni telefon i kad se javis ono tisina ??!!
    Sad zamisli kad mozak od fruktoze na jeziku dobije signal “Evo ide nesto slatko”..Sve celije se spreme a glukoze nigdje. Jednom dva put i onda mozak daje signal “daj nesto konkretno,ovo me smori i gladan sam”.

    Evolucijski je poznato da jarke boje i slatkost su dokaz jestivosti. To je i prehrambenim labaratorijama poznato pa u svoje proizvode guraju fruktozu / secer kako bi sakrili lose kvalitete proizvoda.

    Sad je i protuprirodno jesti jagode i narandze u pola zime ili bilo koje voce van sezone i sa drugog dijela svijeta.
    Lokalno i u sezoni je podnosljivo a sve ostalo je propast.

    Sumsko voce poput borovnica,malina,kupina i sumskih jagoda sadrze najmanje fruktoze i zato se shodno sezoni i konzumiraju. A sve ostalo voce je majka genetika i tata Monsanto.

    Tesko je danas govoriti o nekoj umjerenosti kad u sve guraju skrob / secer / kemikalije. Jedini izlaz iz toga je praviti sam svoju hranu od lokalno – sezonskih namirnica

    Sve ,i kolicinski vise, vitamina i minerala iz “voca” mozes naci u brokoliju,karfiolu,iznutricama a da ne sadrze fruktozu.

    Prije do 50 godina nije bilo voca na svakom mjestu i u svako vrijeme pa ljudi su bili i zdraviji i produktivniji. Sad odjednom kljuc zdravlja je “jabuka dnevno i 8 kriski kruha”. “Pih ta nemojte kaz´ti!!”

    Tesko je u danasnje doba zivjeti i hraniti se “primitivno”

    • Upravo, zato je čista fruktoza najopasnija – pa onda onaj deo “slobodne fruktoze”.

      Inače, postoji i situacija kada je ona i dobra. Kod sportista koji npr. maratonom isprazne sve glikogenske depoe i u jetri i u mišićima (jer se iz mišića troše samo trenigom) – fruktoza znači i brži oporavak glikogenskih zaliha. Baš zato što se prvo skladišti u jetri.

      Bezopasna samo za one koji te zalihe redovno troše – pa naravno i ovo (kao i sve ostalo) ne važi za svakog na isti kalup.

    • Znaci ti hoces da kazes da su iznutrice zdravije od jabuka?Nisam bas osoba koja obozava voce,uvek prednost dam povrcu,ali ova konstatacija je i meni cudna,onaj koji voli voce bi verovatno prebledeo.
      Nikada meso ma koliko bilo zdravo i ispravno dobijeno od zivotinja koje su pasle na svezem vazduhu i zdravo pripremljeno na maslacu ili masti,ne moze biti zdravije od jabuke ili naranzdze bez obzira sto ima secera,ona ima i vitamine i mnogobrojna blagotvorna svojstva po nas organizam
      Ja sam licno probala da uradim ovo sto si ti rekla ,da zamenim voce povrcem jer ima vise minerala i vitamina,ali posle izvesnog vremena sam osetila iako sam jela puno povrca da mi fale vocke,iako volim samo 4 vrste,da mi jabuka fenomenalno regulise probavu a narandze gase zedj onda kada ni to voda ne moze,primer posle neke slanije sunke.Tako da povrce ipak ne moze da zameni sve i nikada snicla nece biti zdravija od vocke,to se prosto kosi sa prirodom

      • Ne znam kako uopšte da poredimo dve potpuno različite namirnice od kojih jedna sadrži:

        1) vlakna, šećer, minerale i vitamine rastvorljive u vodi (i skoro da nema proteine)

        a druga sadrži:

        2) masti, proteine i vitamine topive u mastima

        Naravno da povrće ne može da zameni sve i ne znam što bi neko ko nema neki ekstremno veliki višak kilograma izbacivao normalne količine voća iz upotrebe?

        Izvini – ali mi komentar nije baš jasan.

      • Moraš da razumeš da su autorka ovog bloga i veći deo čitalaca ljudi koji praktikuju LCHF ishranu, i to prilično ekstremnu koliko sam razumeo, tako da je sve što sadrži šećer za njih uglavnom hrana nižeg reda.. Blog je prilično koristan i informativan, samo je potrebno da malo filtriraš informacije i iskoristiš ono što misliš da je razumno.. Niko od ovih ljudi nije lekar, nutricionista i to jasno piše, a da jesu rekli bi ti da je ključ u umerenosti.. Takođe je uzaludno započinjati bilo kakvu polemiku jer su kao što već rekoh prilično ekstremni.. Pozdrav

        • Ne, ja nisam na ekstremnom LCHF jer nemam razloga da budem (tj. mršava sam i zdrava sam). I ako nisam 100 puta napisala da svako treba da se upravlja prema sebi – onda nisam ni jednom.

          Jedan od komentatora jeste na strogom (a ne ekstremnom) LCHF – i preporučujem da se između ta dva termina napravi razlika.

          Taj komentator je imao Kronovu bolest i dijabetes tipa 2 – a sada nema više ništa upravo zahvljujući promeni ishrane, tako da ovakvu vrstu STROGOĆE treba razumeti.

          Stvarno bih molila malo pažljivije čitanje, jer nema smisla da ponavljam iste stvari 100 puta.

          Za početak počni od teksta o zdravijem hlebu za ljude koji jedu hleb 🙂

  • Ja se očigledno upravljam prema sebi jer ovo što ti opisuješ kroz tekstove meni je prilično ekstremno.. O hlebu sam čitao sve i svašta, a pročitao sam tekst i ovde, ali sam isto tako pročitao da ti hleb ne koristiš, kao ni integralnu testeninu, krompir, int pirinač i uglavnom gotovo ništa što sadrži UH, osim u retkim prilikama.. A i u voću se ne daviš 😉 Tako da, ako to nije ekstremno, ja uopšte ne mogu d zamislim šta jeste 🙂

    • Ja sam na odokativno 100-160h UH umesto da budem na 250g.

      Sad koja reč treba da opiše taj svesno napravljen izbor – ne znam i bolje da je ne tražim – da ne bi na dalje pričali na “gramatičkom nivou”.

      Ja ekstremnim nazivam samo frutarijance 🙂

      • Takodje.Ima jedna devojka,gostovala je u jednoj emisiji,necu sad da imenujem.ima i svoj blog na kome prise takve budalastine.Jede dnevno i po 5,6 kg banana i ostalog voca,jedino tamnozeleno povrce,zivi samo na smothijima i sokovima,proteine i masti gleda kao na ubicu i misli da se zdravo hrani i da nas organizam radi na secere i svi organi rade na secere.Nadam se samo da ce se urazumiti dok ne bude kasno,ne smem ni da zamislim u kakve sve bolesti vodi takav nacin ishrane

        • Gledala sam i da, to je ekstrem na koji sam ja pomislila 🙁

          Podržavam sve što neko radi dok izgleda kao “zdrava mlada žena koja deluje kao da može da rodi zdravu decu” – eto da budem slikovita.

          Mislim da taj opis obuhvata široki niz stilova ishrane, vežbanja, razmišljanja, pa i kilaže.

          • A na tom istom blogu koja se inace zove nesto kao zdrava ishrana sam procitala sledeci naslov
            Soja -zrno zdravlja
            To mi je bilo dovoljno da mu se vise nikada ne vratim

  • Pa dobro,ja znam sta je Lchf ishrana,ali ovde se pricalo o vitaminima i sta je bolji izbor voce ili povrce.Receno je da je povrce bolji izbor sto je ok i slazem se sa tim,ali noda su iznutrice bolji izbor od voca u to tesko mogu da poverujem.Jer sta cemo onda sa ljudima koji to ne jedu?Uostalom kao sto je rekla Maja to su dve potpuno razlicite stvari voce kao izvor vitamina minerala ugljenih hidrata i vitamina topivih u vodi,a meso i iznutrice kao proteini i masti .Nebo i zemlja.I zato je sve i potrebno.Ne vidim zasto bi zdrava osoba izbegavala voce ako nema neki zdr problem i na jabuke gledala kao na neprijatelja samo zato sto sadrze malo prirodnog secera.Pa i neko povrce ga sadrzi.Jel treba sad potpuno da ga izbacimo zbog toga.Jel fruktoza heroin?

  • Ne znam kako sam dosla do ovog sajta, do ovog clanka ali sam se odusevila i primenjujem nesto od ovoga ali nisam znala koliko isto tako i gresim.
    Hvala na ovome.

  • Dok nisam procitala vas text mislila sam da je sojino mleko resenje za moje dete koje ima 9meseci i alergican je na kravlje ml.Pocela sam da mu pravim kasice na sojinom ml.dosad sam na vodi.Dojim ga jos jedino tako unosi kalcijum,ali to nije dovoljno za bebu koja skoro jede sve sem mlecnih proizvoda.

    • Mleko kao namirnica je totalno nepotrebno svakom ko je prestao da sisa majcino mleko, pored toga sto je nepotrebno, ono je pritom i stetno jer organizam nakon prestanka perioda dojenja(negde oko 12 meseca) prestaje da proizvodi enzime koji mu omogucavaju da mleko adekvatno iskoristi… Budite uvereni da je vasem detetu apsolutno i u potpunosti dovoljno mleko koje dobija dojenjem, jer je ljudsko mleko u potpunosti zadovoljava potrebe razvoja deteta, za razliku od kravljeg mleka koje zadovoljava potrebe za razvoj teleta a ne coveka… i kao takvog ga treba izbegavati… Sto se unosa kalcijuma tice, kravlje mleko nije adekvatno, ma koliko nas ubedjivali u suprotno, mleko u organizmu stvara izuzetno kiselu sredinu. Da bi ublazio kiselu sredinu, organizam koristi najbolji pufer koji ima – a to je kalcijum iz kostiju. Pa tako cak i ako iskoristi nesto kalcijuma iz mleka… organizam neuporedivo vise kalcijuma potrosi na njegovo varenje, nego sto dobije iz njega… Kasnije kad dete prestane da sisa, mozete mu davati povrce koje ima dosta kalcijuma (npr. spanac) i budite uvereni da time sto je ne tolerantan na kravlje mleko, ne oskudeva ni u cemu… narocito ne dok ga dojite.

      Sto se teksta tice, vrlo je informativan i dobro napisan, jedino bi imao zamerku na poslednju recenicu gde se preporucuje koriscenje kikirikijevog putera u ishrani. Licno bih savetovao sve da izbegavaju bilo sta sto ima kikiriki u sebi… Kikiriki u bilo kakvom obliku je pun aflatoksina i ne savetuje se ni za hranjenje stoke, a kamo li za ishranu ljudi.

      • Informacija da telo prestaje da proizvodi enzime nije najtačnija. U svetskoj populaciji ovde najgore prođu azijati od kojih oko 75% ne može da vari laktozu, dok je među severnoevropskim narodima ova cifra jako mala. Dakle zavisi od rase, navika i varira od osobe do osobe – kakav slučaj imamo i sa glutenom. U tom smislu su oprez i obraćanje pažnje na smetnje svakako bitni.

        Argument za tele se često pominje kao jedan od onih “protiv”, ali se ne navodi da tele posisa po nekoliko litara a bebi se ipak da flašica od 150ml (ako se dobro sećam toliko sam merila bratancu i bratanici kad su bili baš mali). A s druge strane mnogo jasniji “protiv” je što sam kvalitet mleka koje danas kupujemo nema veze sa onim što je mleko nekada bilo i što bi trebalo da bude, pa i tu treba isticati razlike u kvalitetu – više ovde: http://www.vitkigurman.com/2013/02/10/organsko-mleko-pravo-mleko/

        Anyway, od detinjstva ne pijem mleko (grozan mi je ukus) već koristim samo fermentisane proizvode (jogurt, kiselo mleko) i sireve. Trudim se da to češće budu koziji proizvodi ali nije neki “moj must”.

        Hvala na informaciji o kikirikiju, izuzetno ga retko kupujem pa iz tog ugla nisam nikada ni razmislila o njemu. Pročitaću više ako ima informacija, pošto su naši mediji aferu vezali samo za kukuruz 🙂

        • Napravio sam lapsus u proslom komentaru, Kad sam rekao da ljudi imaju problema sa varenjem mleka, mislio sam na belancevinu kazein. Kazein predstavlja vrlo specificnu belancevinu za hranjenje, vrlo zbijene strukture koja zahteva vrlo specificne uslove za varenje… Da bi bebino telo svarilo kazein, potreban mu je enzim renin, koji ce na adekvatan nacin “odvrnuti” kazein i omoguciti mu da se svari. Ljudsko mleko ima najnizi procenat kazeina, dok kravlje mleko ima nesto manje od 3 puta vise kazeina i to kravljeg kazeina… jer je kazein specifican za svaku vrstu. Dakle bebi kao maloj je jako tesko da vari kazein, ali ona proizvodi male kolicine renina, takodje bebe koje sisaju imaju pomoc od strane bakterija bacillus bifidus, koje se prirodno nalaze u cvoricima na grudima majke. Pa tako dete koje sisa, zajednom sa mlekom unosi i ove bakterije koje olaksavaju varenje kazeina…

          Onoga trenutka kad sisari generalno prestanu da sisaju, njihovo telo prestaje da proizvodi renin, i oni ne bi trebali da vise piju mleko… jer ne mogu na pravilan nacin da ga svare… Sto se tice laktoze. Ona se vari pomocu enzima laktaze, kada se rasclanjava na galaktozu i glukozu. Odojcad pomocu enzima beta-galaktozidaza pretvaraju galaktozu u glukozu da bi mogli da je iskoriste. Kad beba prestane da sisa, telo prestaje da proizvodi beta-galaktozidazu… tako da nijedan odrastao covek ne moze da vari galaktozu koja se dobija od laktoze… Sto selaktoze tice i njenog enzima za varenje laktaze, nju svi ljudi proizvode za vreme sisanja… dok posle sisanja ona prestaje da se proizvodi kod azijata i afrikanaca… Belci posto su vekovima ziveli u hladonoj evropskoj klimi… i pretezno su se hranili mlecnom ishranom, su fakticki evoluirali, pa tako mi na srecu proizvodimo laktazu i nakon prestanka sisanja (sem onih koji nisu tolerantni na laktozu)…

          Pored toga sto varimo laktozu, ne mozemo da varimo kazein, i ne mozemo da varimo galaktozu koju dobijamo iz laktoze… tako da se oni taloze u organizmu, izazivajuci tokom godina sirok spektar zdravstvenih tegoba…

          Licno, nisam vegan, niti sam cak ni vegetarijanac… s vremena na vreme i sam onzumiram mleko preko proizvoda u kojima se nalazi … I ne propagiram nikakvo izbacivanje mlecnih proizvoda, ali propagiram informisanost, pa pokusavam da tome dam i svoj doprinos koliko mogu…

          Sto se kvaliteta mleka tice danas i ranije se u potpunosti slazem… Krave su godinama selektirane ka vecoj proizvodnji mleka, sto nas danas dovodi do apsurda da “rekorderke”u proizvodnji mleka moraju da nose specijalne kajiseve zbog velicine vimena, cija je velicina tolika da ugrozava zdravlje i same jedinke… ali to je manje bitno… bitan je profit i zarada kao i uvek…

          Sto se kikirikija tice… to je nama na fakultetu jos profesorka iz ishrane govorila, da je prepun aflatoksina, i da ga ne savetuju ni za ishranu stoke, a kamo li ljudi, nisam imao prilike da se temom malo dublje bavim, ali je svakako tema za razmisljanje i istrazivanje…

          Srdacan pozdrav ! 🙂

          • Pre nego sto se zakljuci kako su mleko ili mlecni proizvodi stetni za sve nas treba imati u vidu recimo Svajcarce sa odlicnim zdravljem koje cveta u ishrani punoj mleka i mlecnih proizvoda ili Grke koji konzumiraju dosta sira i jogurta takodje… Genetika ili genetska prilagodjenost odredjenim tipovima hrane ima jako bitnu ulogu. Na nasim prostorima se uvek konzumiralo dosta mleka… ali nacin na koji se proizvodi mleko danas (sto je i pomenuto) je verovatno uzrok… mleko iz samoposluge je daleko od onog sa pasnjaka koje su pile nase bake… pozz

          • Podaci o varenju kazeina reninom su netačni. Kazein se u biohemiji koristi kao opšti supstrat. I jedu ga svi i bube i mikrobi i gljive i ljudi. Inače bi komad sira (parakazeinat) ostao u crevim nedeljama. Malo više pravih činjenica, malo manje www izmišljotina. Inače jedna buba koja evolutivno nikada nije izišla iz drveta svari kazein za 3 minuta. Šta mislite koliko treba prosečnom evropljaninu? Problem netolerancije je vezan za laktozu, ne za kazein.

  • Želela sam samo da dam komentar na jednu konstataciju u tekstu, a to je da se na doručku od muslija i mleka ne može normalno funkcionisati. Vegetarijanac sam već 14 godina, od svoje 16. godine, i 95% mojih doručaka svih ovih godina se sastoji ISKLJUČIVO od 4-5 kašika muslija sa suvim voćem, malo meda i 300-400ml mleka. Jedem voće, ručam povrće i testenine, za užinu jedem musli barove sa fruktozom (voćnom, ne kukuruznim sirupom). Kad mi se jede nešto još slađe, umutim bananu, med i kakao i napravim vrlo zdravu i ukusnu čokoladu. U srednjoj školi sam samo na tom doručku bez imalo muke “gurala” od 7h do 16h i bila izuzetan učenik, kasnije student, pa mama koja je u trudnoći dobila samo 6,5 kg i zdravo dete koje je od četvrtog meseca pilo domaće nerazblaženo kravlje mleko. Alergije poznajemo samo iz novina. Moj suprug koji radi izuzetno fizički zahtevan posao i po 14 sati dnevno, nedavno je zamenio svoj “proteinski” doručak (jaja, slanina, i sl.) malom posudom muslija sa jogurtom i bio šokiran što je u vreme ručka bio tek malo gladan. Dakle, što bi naši stari rekli: “Ne kudi konja koga nisis jahao.”

  • Hvala ti za ovo. Pošto dečko planira da otvori zdravu hranu, drago mi je da sam naleteo na ovo. Već sam mu prosledio link i on ti se zahvaljuje 🙂

    Nisam ni mogao misliti šta je sve štetno, mislim, znao sam, ali ovoliko, ne.

    Dosta toga sam praktikovao ovako, na pamet i svoju ruku, ali dosta toga sam i pogrešno praktikovao kako mi se čini po ovom tekstu. Opet je to verovatno jer možda nisam imao 200din za to neko specijalno ulje, pa sam uzeo ovo standardno za 199din. No, to se retko dešavalo baš, ali sada ću pokušati da dosta toga ispravim, kod sebe i kod mojih koji su zavisnici belog brašna, šećera i ostalih nezdravih, punih holesterola i nekih masti. 🙂

  • Odlican tekst! Samo bih da napomenem da mogu da se kupe i ekspandirane zitarice bez dodatih zasladjivaca (ekspandirani pirinac, proso i heljdu ja kupujem jer nemaju gluten), ali nigde ne mogu da nadjem info koliko se zapravo tim procesom gubi njihova hranjiva vrednost. Da li ti mozda znas i sta uopste mislis o ekspandiranim zitaricama u kojima nema dodatnog secera/fruktoze…? Pozdrav!

  • Ubih se trazeci neku zdraviju varijantu zitarica koje bih mogla uvesti bebi od 10 mjeseci, a koja, usput receno, dosad nije konzumirala zitarice.. Mislim da je proso neka sigurnija varijanta, s obzirom na gluten. Naisla sam na ove, navodno da nema dodatog secera, ali vise ne vjerujem nicemu, pa ako je neko bolje upucen neka prokomentarise… http://www.holle-baby.hr/cms.asp?AE=0&IDN=82&Plugin=&H='212'&T=0

    I moje misljenje u vezi sa kravljim mlijekom je sljedece: da to mlijeko nije namijenjeno jos necijoj ishrani, osim teleta, valjda bi krava ‘presusila’ kad prestane tele da sisa? Ali, sta znam, nisam veterinar.. 😀

  • Mene zanima šta mislite o onom hlebu Tonus o kome se priča kao o nečemu izuzetno zdravom, maltene ćudotvodnom. Primetila sam da nigde nema nikakvih informacija o sastavu ovog proizvoda (ima veoma skromnih i nedovoljnih), nema podatka o kalorijskoj vrednosti, uopšte misterija!
    Da li imate nekih informacija o ovom proizvodu koji se veoma često nalazi u svim delovima prodavnica vezanih za zdravu hranu?
    PS da li je ok što navodim ime proizvoda? Ako mislite da nije, može i ispravka na “Hleb bez brašna”.

    • Informacija o hlebu bez brašna ima na sve strane, pa čak i recept po kom se pravi

      Izuzetno je zdrav jer sveže proklijalo seme pšenice sadrži sve ono što i čuveni zeleni sok
      Sami pročitajte, nema potrebe da Vas bilo ko ubeđuje i objašnjava Vam.

  • Cao,
    hocu da napravim sok od cvekle i limuna i imacu oko 5 litara soka. Zelim da izbacim secer iz ovog recepta, a koliko ja razumem on mi je ovde potreban da bi se sacuvao sok na neko vreme. Pronasao sam zamenu za secer – fruktozu, medjutim posle vaseg clanka sam u nedoumici. Imate li neki savet sta da iskoristim umesto secera?

    hvala unapred 🙂

    • isto me zanima, bas za sok od cvekle,ja cu jedino dodati jos mrkvu…
      bila bih jako zahvalna na savjetu, posebno sto bih taj sok pravila za kcerkicu od godinu dana 🙂

      • Pazljivo sa sokovnikom kada pravite sok od cvekle. Upravo sam upropastila jedan sokovnik- Boshov. Vec 6 meseci pravim odlican sok od cvekle i sargarepe, ali su plasticni delovi sokovnika (tucak kojim pritiscem povrce na dole i uzani deo u ubacujem povrce i kroz koji prolazi tucak) postali pohabani u donjem delu. Mali celicni nozici koji melju povrce su se podigli malo na gore (verovatno zbog jako tvrde cvekle) i tako doticu te plasticne delove. Zakljucak- u mojim sokovima sam pila i malo te plastike. Primetila sam zadnjih nekoliko puta veliku buku kada sam pravila sok, kao da nesto pukne i nisam obratila paznju jer je sokovnik inace bucan. Rastpitala sam se malo i nisam prva kojoj se to desilo. Posto sam na groznoj hemoterapiji kancera, preporuceno je piti ovaj sok svaki dan. I vrlo bitno- ovaj sok ne sme da prenoci, takodje treba nakon cedjenja da se procedi na gustu cediljku, da odstoji nekih pola sata pa ga popiti- kazu najbolje na gutljaje ili kasicicu po malo, ali ja to nekako ne mogu nego popijem odjedared. I naravno dodam pre pijenja sok polovine limuna i ukus je lepsi. Pozdrav!

  • Joj, kad vec ispocetka napisete da je laktoza mast zivotinjskog porijekla onda vidim da je tekst cisti amaterizam i proizvoljno nagađanje.

    • KO je napisao da je laktoza mast životinjskog porekla?! 🙂

      Mislim da gore lepo piše da neki sajtovi koji prodaju zdravu hranu proglašavaju Ghee za POSNU namirnicu zato što je to maslac kome je odstranjena voda i laktoza (a odstranjivanjem mlečnog šećera i vode, mast životinjsog porekla ne može da postane posna namirnica).

      Ajd vi, blago meni, čitajte malo pažljivije i eventualno klinknite na link. Pošto je vaše čitanje jedino proizvoljno nagađanje ovde 🙂

      • “Slažem se da je maslac izuzetna namirnica, ali mi nije jasno na koji je način odstranjivanjem laktoze, nešto što je mast životinjskog porekla postalo posno? ”
        Pitate KO? Pa nisam ja bas upoznata sa urednistvom ovog sajta. Ali procitajte jos pokoji put recenicu koja je citirana pa mozda skuzite. Eventualno priznajem da ste se nespretno izrazili.
        Eto, no hard feelings 😉

        • Hajd da uskočim umesto autorke, ,,nesto što je mast životninjskog porekla” u ovoj rečenici se odnosi na maslac, a ne na laktozu. Meni tu ništa ne deluje zbunjujuće, rečenica je sasvim jasna. Možda ne treba da stoji zarez pa Vas to buni al da ne idemo sad u sitna crevca…

          • Hvala, Ivana.
            Naravno da se odnosi na maslac (tačnije na Ghee, prečišćeni maslac) kao što i piše u citiranoj i u prethodnoj rečenici.

  • Gde se moze nabaviti tapioka i kako izgleda? Na internetu sam videla da ima u kuglicama, ali nije mi jasno da li je to to 😉
    Sve pohvale za tekstove.

  • Veoma mi se dopalo kako pišete i rušite mitove o ishrani (mnogo toga sam znala, ali dobila sam i puno novih informacija). Moja trenutna dilema je plan ishrane za dete koje ima devet meseci i alergiju na mleko i mlečne proizvode. Još uvek je dojim, ali kako se uskoro vraćam na posao, dojenje će biti neizvodljivo. Doktor je kao adekvatnu zamenu za kravlje mleko naveo sojino mleko, i specijalne hidrolizovane formule (koje imaju prilično neprihvatljiv ukus i miris).
    sojino mleko takođe ne bih davala detetu, pa me zanima Vaše mišljenje kada su u pitanju ostala biljna mleka i njihova upotreba kod male dece? Brine me adekvatan unos neophodnih minerala i belančevina (iz predostrožnosti, ne smemo uvoditi ni belance, ribu… kao ni bilo koje druge namirnice koje se smatraju alergenima)…

  • Prije svega sve pohvale za tekstove, zaista su korisni.

    Bez ikakve zle namjere htjela bih da ispravim navod:
    “Ako ipak želite da smanjite gluten u ishrani, odlučite se za ražano, ovseno i speltino brašno, jer imaju manje glutena.”

    Raženo brašno NEMA glutena prema tome ne moze ga imati manje ili više od pšenice…
    Gluten NIJE bjelančevina, nego LIEPAK koji nasteaje pri miješanju bjelančevina brašna glijadina i glutenina sa vodom,a osim njih gluten sadrzi u manjim količinama i masti, šećere, skrob, albumine i globuline.
    Ovseno(zobeno) brašno sadrži bjelančevino AVENIN koja takođe ne gradi gluten.

    Svako dobro, i puno sreće u daljem radu…

  • joj ala volim orati s volovima rogatim…tu pesmu pevaju prizvodjaci zdrave hrane, sviraju prodavci a mi kupci igramo i jos placamo za tu igru…veselooooo….

  • Hvala vam na ovome, ali nikako ne razumem izraz “prirodne soli” gde napominjete himalajsku i morsku? Pa so je valjda so, dosla sa Himalaja ili iz Jadrana ili iz preradjene “pokojne Mileve” to je so, nece sada stavljati staklo unutra. Rafinisana so je, koliko znam, sasvim ok jer je so pri obradi stabilna (nije kao sa polinezasicenim masnim kiselinama ali priznajem da ne znam sta podrazumeva rafinaciju soli), a Himalajska so koju ovde prodaju iz dzakova na merenje ili u malim skupim pakovanjima cesto nemaju validan sertifikat da su stvarno sa Himalaja. Sto se tice dzakova, mogu biti ili mesane varijante, ili obojene, a ni pakovanja mi bas nisu mnogo sigurna.

  • Hm… sad i ja dođoh u nedoumicu oko Himalajske soli… Znam da postoji jodirana, ali mi nije jasna potreba za tim, kad ona, navodno, sama po sebi već sadrži jod u svom sastavu? Inače je i sama koristim 🙂 Nerafinisanu i nejodiranu.

    • Mene tema o soli nikada nije previše privukla. Kako smeđi šećer ima jako malo minerala i čudno je razmišljanje da on koristi u svrhe popravljanja unosa minerala, realno bi isto važilo i za so.

      Posebno za mene koja imam preko 30 začina u kući, pa mi so nikada nije ključni začin i jako je razumno trošim. Jedina stvar koju moram da imam je krupna morska so jer je super kada se stavi na gotovu salatu i krcka (što je više pitanje teksture jela).

      Himalajska mi se sviđa zbog boje i simpatična je. Ali je podatak da treba da je kupim npr. zbog magnezijuma zabavan jer ona ima 0.16g magnezijuma na kilo soli 🙂 A nama dnevno treba 0.35g magnezijuma 😀

  • Ja ne znam da li Vi kopirate tekstove iz drugih izvora ali definitivno znam da Vam je gotovo svaki tekst izuzetno poucan i KONKRETAN.Svaka cast.

  • Postovana, svaka cast na tekstovima, idejama i posvecenosti. 🙂 Zanima me, u vezi domace ovsene kase, u kom odnosu stavljade ovsene pahuljice, ovsene mekinje i mlevene bademe? I koliko kasika te smese je potrebno za jednu porciju. Unapred hvala.

    • Ja ovsene pahuljice i mekinje ne koristim, ako ih pomenem to radim jer ih drugi koriste pa stavim više kao napomenu da može i to. Što se muslija od orašastih plodova tiče, zavisi da li ga ubacujem u smoothie ili mi je to doručak uz još nešto. Zavisi da li je užina ili doručak. Ne mogu baš da odgovrim na ovo pitanje – ali prosek par kašika.

  • Odlican tekst! Najgora je cena. Bas pre neki dan su uzeli mojoj drugarici grdne pare za 3 keksica cistog secera. A nju nije briga za novac, samo da smrsa, misleci da je to sto jede zdravo. I jos joj je ukusno:D Za te pare je bolje uzeti voce ili neku salatu. I da, imam pitanje. Koliko je zdravo da se jedu kuvana jaja za dorucak i da li je zdravo da se uzimaju jaja svaki dan?

  • Zdrava hrana: Himalajska so, Organske mahunarke, Nepečeni orašasti plodovi, Nepečene semenke, Organska maslinova ulja, hladno ceđena nerafinisana ulja ???
    Himalajska so ? Siroti pakistanci u nekom rudniku crnce za bednu nadnicu gde se u robovlasnickim uslovima vadi so bez ikakvog nadzora i savremene kontrole.. Nemas pojma sta kupujes…
    A da je narod nekada jeo neslano – tacno je, ali je crkavao od nedostatka elektrolita.
    Koliko ima joda u toj soli ?
    Nema ni jedne prave klinicke studije i dokazi o korisnom delovanju.
    Ono sto ima je da sadrzi radijum, uranijum i polonijum, koje su radioaktivne supstance kao i otrov talijum.
    Organkse mahunarke i i svi drugi “organski” proizvodi prema akademskim studijama, podataka policije i konsultacija u prehrambenoj industriji, najveci broj falsifikata je upravo u toj “organskoj” hrani.
    Nepeceni plodovi – savrsen izvor raznoraznih bakterija i mikroorganizama. A da ne pricam o nepecenim semenkama bundeve u Vojvodini poznatim kao “ludaje” upravo zato sto u nepecenim semenkama ima haluciogenih supstanci.
    Kada su ljudi pronasli vatru i poceli da kuvaju i termicki obradjuju svoju hranu drasticno su se smanjila oboljenja, kao sto je na primer dizenterija.

  • Mislim da svi vi na ovom blogu i drugim slicnim blogovima preterujete. Treba jesti sve umereno. Organizmu su potrebni i seceri i masti. Sto se tice Dobre ovdene kase, meni recimo prija da je jedem za dorucak. Od nje nemam nadutost, drzi me do rucka i osecam se dobro, zaista. Sve je individualno, naravno, ali po vama nista vise nigde nije zdravo, samo izmisljate nesto, trosite silan novac i energiju trazeci hranu koja je po vama zdrava. Preoptereceni ste time sta, kada i koliko jedete, toliko da vam hrana postaje opsesija, a ne zadovoljstvo. Na stranu to sto puno toga sto se spominje u ovim tekstovima kod nas i ne moze da se nadje, ili moze da se nadje uz dosta truda i skupo je za prosecnog gradjanina ove zemlje. Opustite se malo i uzivajte u zivotu. Jedite kad ste gladni. Jedite sta vam se jede. Slusajte sta vam organizam “govori”. Samo budite umereni i ne preterujte s kolicinama. Vi kao da ste s druge planete. Zaista mislim da se zivot sastoji i u drugim stvarima, a ne tolikom opterecenoscu zdravom ishranom.

    • Ne bih rekla da su te sareno zapakovane ovsene kase zdrave. Ne mora da se trosi silan novac na zdravu hranu,bas naprotiv. Slazem da su nam potrebni i secer i mast,ali ne zelim da jedem smece poput margarina,rafinisanih ulja,100% sokova,slanih i slatkih grickalica… Zahvaljujuci ovom sajtu naucila sam da postoji milion nacina da se napravi kvalitetniji slatkis. Takodje sam naucila da citam deklaraciju na svakom proizvodu. Slazem se da ne treba gladovati,to je potpuni promasaj. Slazem se da umerenost postoji,ali kada je upitanju hrana,a ne djubre. Prosto necu da jedem ono sto nam reklamiraju. Neko mozda ne moze da odoli slanim i slatkim industijskim grickalicama ,pa mu je zato izgovor umerenost. Ja to godinama ne jedem,cak i osecam odbojnost. Fora je sto nas od malih nogu pogresno hrane i kada neko uperi prst u to,opravdanje je sta nam fali i slicno… Znaci sve to djubre moze da se zameni sa kvalitertnijom hranom,a opet da bude ukusna. Koliki je kvalitet ,e to je vec druga prica. Prosto ne znamo za bolje,vec deci kupujemo gliposti sa TV-a jer pisu neki vitamini. Pre svega dosta nas i ne zna o cemu su ti vitamini,nego prosto kupi jer je tako receno. Ne mogu vise da pisem 😀 Mogu samo da kazem da obozavam ovaj sajt,jer sam zaista dosta toga naucila. Aj,kuvanje je uvek u fazi ucenja :D,ali neka fina pravila.

  • Majo, pominjali ste gore u tekstu Funkcionalnu hranu. A to je bas nesto sto me trenutno zanima, no nasao sam samo onu istu koju ste i Vi videli po bezobrazno skupoj ceni od preko 2000rsd. Da li Vam je poznat sastav istog proizvoda, ili pak imate neko dobar recept kako bi ga napravili sami kod kuce? Jer jedino sam uspeo da nadjem da je to mesavina vlakana voca, povrca i leguminoza, nema nista detaljnije.
    Hvala.

  • Horor je sta nam se sve servira kao zdrava hrana. Ja kao dijabeticar sam se par puta presla i pazarila na rinfuz sta nisam smela. Posle izmerim nivo secera pogledam u tabelu i imam i sta da vidim… stoga sada sve sama pripremam (konkretno mislim na “slatkise” i grickalice)

  • Životinjski proizvodi nisu zdravi, pročitajte koju naučnu studiju nakon 80-ih (koju NIJE finansirala mesna/mlečna industrija), molim Vas.
    Takođe svima preporučujem da pogledaju dokumentarac What the Health.

  • hahahaha a meso punooo ANTIBIOTIKA i HORMONA je ZDRAV izbor??????

    Samo se treba okaniti slatkisa punih secera i jesti samo voce. Nema tu puno mudrovanja.

    A jaja pogotovu od kokosaka koje nisu u zivotu videle svetlost dana je mudar izbor???

    Manja steta je taj ekspandirani pirinac ili musli😂

  • Хималајска со??!!!! Прошла сито и решето до земље Србије,а контрола није позната! Глупост!
    Људи,не конзумирајте семенке кајсије на своју руку,пуне су цијановодоничне киселине(није то чипс од кокоса!),. Разне глупости о неком непостојећем витамину који лечи туморе су мамац за неупућене.
    Све ове приче су 70% ок, али држим се мишљења да је умереност “пилула ” за квалитетан живот.
    Људски гени су прилагодљиви,те ако некад мало “згрешите” нећете умрети,али оптерећеност тиме “шта је дозвоњено а шта није” пре ће довести до појаве болести него опуштен и умерен начин живота.
    Пријатно😃☀️

  • Ja sam slucajno ovde,moj deda je 31 god,preziveo dosta toga u zivotu.Ali jedno znam kad kaze:jesti umereno i u svoje vreme.Paradajz se ne jede u januar nego u junu a da ne pricam o ostalom.Jesti ono sto je domace i sa ovih prostora,mozes da probas sve ali nevari moj stomak i stomak nekog Afrikanca ili Kineza isto.Nekada sto smo mi jeli od nemastine sad placate skupo a sve zatrovano.I iskreno mislim da je dosta upravu.

  • Ovo je zaista jedan idealan tekst o zdravoj hrani ili ti zdravoj ishrani. Čitajući shvatam da nisam jedina koja ima takvo mišljenje o ishrani i zašto uvek istražujem bolju soluciju i kako sama da napravim zdravu i hranljivu namirnicu što deci što za sebe 😀 tekst je fantastičan zaista nemam primedbi ima na žalost dosta nezdrave hrane al iskreno bitno je ono što mi mislimo da je zdravije napraviti sama ili kupiti gotovo npr kikiriki puter ja ga sama pravim jer nisam siguran da je njihov zdrav toliko. Ne mogu primeniti nečije mišljenje o ishrani i ne mogu nekoga naterati da ima moje mišljenje o tome al draga devojko tebi svaka čast na tekstu,izdvojila si svoje vreme i ispisala ono što znaš šta je ispravno a šta ne što se tiče ishrane naravno neće se mnogi složiti sa tobom al ja te podržavam u potpunosti jer mnogo puta sam čitala o tome tako da znam šta je zdravo a šta ne ili manje zdravije. Po meni bolje je napraviti svoje omiljene a zdrave recepte. Meso ne jedem ne znam jednostavno mi se ne traži. Nisam vegan da se ne pomisli odmah na to. Ja sama pravim paštetu riblju, pljeskavice od ribe, majonez mnogo toga zapravo al znam da je to što prvenstvo moja deca jedu je zdravo i kalorično, energično za njihovo odrastanje i zdravlje i slatkiše mi pravimo zajedno. Slučajno sam naišla na ovaj tekst dok sam istraživala i svaka čast sve što ste napisali je zapravo velika istina. Živi i zdravi bili vi i vaša porodica ❤️❤️🌹🌹🌹🌹🌹

Leave a Reply

RSD ili EUR?
RSD Српски динар
EUR Еуро