Peti element poplava u Srbiji: vatra koja je oterala vodu

Ako ste ikada stajali usamljeni na vrhu planine i gledali u daljinu onda znate ovaj osećaj: kao da postajete sve sitniji i nevažniji, poput buvice na leđima mamuta. Dobro je kada se povremeno, na ovako benigni način, podsetimo koliko možemo da budemo slabi kada smo potpuno sami protiv svega – jer samo tada stvarno osetimo značaj koji imaju drugi ljudi u našim životima.  

U maju smo se bar na trenutak svi osetili malim i slabim pred silom prirode, a onda smo postali moćni u svojoj solidarnosti. U tragediji koja nas je snašla, kada je voda pošla protiv čoveka, neki su se zapitali zašto se priroda pobunila protiv nas? Ja ne verujem da nam je potrebno natprirodno objašnjenje za prirodnu katastrofu – ali verujem da smo mogli da budemo bolji prema toj prirodi. Pored problema koje može da napravi, ona odlično zna i kako da nam vrati nazad ono što smo joj dali.

planina

Pravimo se moćni pred moćnijim od nas

Ljudi su bacili otpad na zemlju, đubrili je proizvodima koji joj nisu vraćali sve što je dala, zasadili seme koje u njoj nikada nije trebalo da raste niti da uopšte postoji. Ljudi su izlili toksine u vodu, pobacali u nju smeće kao da im sutra nije potrebna za piće. Ljudi su pustili otrovne gasove u vazduhvatru koristili jedni protiv drugih i zloupotrebljavali element koji simboliše energiju života za masovna uništavanja.

Ovaj nemar i nepažnja prema jedinoj planeti koju imamo su česte teme u delima popularne kulture: filmovima, knjigama, muzici, stripovima… Jedan od najboljih stripova koji sam ikada pročitala je bio Marti Misterija, broj u kome Marti “otkriva” da su sve bitne građevine na svetu strateški raspoređene da leče Zemlju: Stonehenge, piramide, kineski zid, Machu Picchu su u ovom stripu bile “akupunkturne iglice” kojima se zemlja oporavlja od štete koju joj nanosi naše ponašanje. Mislim da je ovo bio najbolji spoj ekološkog stripa i fikcije na koji sam ikada naletela.

Još jedna tema, pored ekologije, koja je okupirala popularnu kulturu bila je moć četiri elementa (zemlja, vatra, vazduh i voda) – ali i onog najmisterioznijeg petog element koji ih spaja.

peti element

Klikni na fotografiju za muziku iz filma “Peti element”.

Moć elemenata i veza sa čovekom

Elementima se nisu bavili samo grčki mislioci – u svim starim kulturama oni su bili bitna tema za tadašnje umne glave, pa su u vreme nepostojanja bilo kakve opreme došli do spoznaje da postoje male čestice, atomi, od kojih je sve sačinjeno. Do tog zaključka su došli upravo nakon filozofiranja četiri elementa od kojih se sastoji svet. Danas znamo puno o ćelijama i atomima, ali smo među modernim mikroskopima i savremenom opremom negde zagubili suštinsku poruku ovih “primitivnih” naučnika – zaboravili smo na svoje veze sa prirodom.

Koliko god nam to danas izgledalo kao prevaziđena priča, trebalo bi da budemo svesni da je nekadašnji način života i razmišljanja bio okrenut ka našim odnosima sa planetom koju nastanjujemo, kao i sličnostima čoveka sa njom. Isticali su našu zavisnost od te planete i smatrali da se ne razlikujemo previše:

  • Zemlja je stabilan i nepromenljiv element, čvrst, fiksan. Element zemlje je planeti Zemlji ono što je čoveku njegova kost, zub i tkivo.
  • Vatra je transformacija i promena, ona menja tečnost u gas i čvrste meterijale u tečne. U našem telu vatru (energiju) stvara hrana koju unosimo. Toplota, svetlost, emocije, strast – sve ono što nas čini istinski živim u punom smislu te reči je prestavljeno vatrom.
  • Vazduh je element bez koga vatra ne gori i energija u telu (vatra) prestaje da se kreće. Nevidljiva sila koja drži univerzum u stalnom pokretu.
  • Voda je takođe deo nas – naša planeta je delom voda, mi smo delom voda, umiremo bez vode ako ne možemo da je pijemo. Tečnost je krv u našim vanama i ona nosi hranu, a tečnost nosi i materije koje hrane zemlju.

Razmišljanje o ovim temama i na ovaj način ne može da bude ni primitivno ni NewAge-ovski jer jeste došlo vreme da se zamislimo nad ovim više nego što smo to radili do sada. Ako se setimo koliko smo vezani za planetu po kojoj hodamo – shvatićemo koliko smo i mi ljudi međusobno povezani i zavisni jedni od drugih. Ne možemo jedni bez drugih isto onako kako elementi samo zajedno imaju smisao i svrhu. A znamo da kada jedan element postane narušen i oštećen – moraju da stradaju i ostali.

chetiri-elementa

Moderni paganizam

Danas, ljudi koji kao posao imaju posredovanje u komunikaciji sa bogom, za poplave mogu da okrive Končitu Vurst iz samo sebi znanih razloga – ili će im okupljanje pripadnika gej-populacije delovati kao povod za poplave koje su nas snašle (ovo drugo me je posebno naljutilo jer imam gej prijatelje). Drugi će energiju investirati u političke obračune ili sakupljanje političkih poena. Bilo je jako puno strasti tih dana, onih negativnih i zlih – a strasti su element vatre.

Vodu ipak nije sanirala ovakva vatra koja se bljuje – već ona druga vatra koja se pojavila paralelno i gorela mnogo jače: ona humana i topla koju smo u tim trenucima imali jedni za druge. Peti element, onaj koji drži sve elemente na okupu i upravlja njima, onaj koji stvarno stvara i leči – nije bio u jednoj zgradi na jednom “eventu”. Peti element je bio svuda, preplavio je i Srbiju i region brže od vode.

Da li ćete Peti element zvati bog ili ljubav – nije bitno. Bitno je samo da smo se podsetili da postoji i da smo otkrili koliko ga puno imamo. Posle dugo vremena, u Srbiji smo videli taj Peti element – u nama i između nas. Bio je jasan, konkretan i opipljiv.

Podivljala voda nam je dala zajednički cilj, što se predugo nije dogodilo na ovim prostorima.

A onda nam je dala i ono što je ranije već bilo naše:

plasticne flase u reci

Ako smo svim srcem umeli da čuvamo i ozdravljamo jedni druge, umećemo da čuvamo i ozdravimo zemlju u kojoj živimo i planetu na kojoj živimo. Ono što damo drugima je isto kao kada nešto damo prirodi – uvek se vrati. Samo nekada ne odmah. Vrati se onda kada bude vreme za to, nekako uvek na način na koji i treba da nam bude vraćeno.

Ipak, u vreme poplava doživeli smo nešto što se retko vidi. Ono što smo dali za druge bilo nam je svima odmah vraćeno: nadom da možemo da budemo bolje i kvalitetnije društvo i saznanjem da to stvarno zaslužujemo – upravo ovakvi kakvi jesmo.

Posle ovog maja, uverenje da je naša omladina nezaintersovana i nemarna pojedinci mogu da bace u kantu. To isto bi moglo da se uradi i sa plastičnim flašama i limenkama.

 

4 Komentara

  • Jedino nas ljubav može spasiti i ona nam svima sve više nedostaje -poruka koja se odmah nametnula nakon što sam pogledao film Peti Element i odlučio ako ikad budem imao ćerku (a evo ona sad ima 6 godina) da ću je nazvati Mila po glumici Mili Jovović koja je metaforično u ovom filmu predstavljala ljubav. I eto tako je moja ćerka dobila ime Mila koje za mene ima značenje jedne čiste ljubavi koju je sve teže pronaći među ljudima danas…

  • Mnogi ljudi veruju da je drzava majka i da je odgovorna za sve. Ne preuzimaju odgovornost za sebe i svoju okolinu u svakodnevnom zivotu pa to pokupe i njihova deca. Razum, svest, samosvest.. su luksuz a ne obavezna oprema. Svi izgledamo kao ljudi ali to je obicna varka.

  • […] Već sam jednom napisala da se sve vraća, ali na načine na koje ne očekujemo i u nedefinisanim vremenskim intervalima. Kada sam pisala taj tekst o rekama i poplavama, ovako ekološki površno obrazovana, nisam znala da treba da napišem i da je priroda našla način da nam vrati ne samo one plastične ambalaže sa slike – već i vodu koju smo joj oduzeli kada smo prekrojili reke. […]

Leave a Reply

RSD ili EUR?
RSD Српски динар
EUR Еуро