Organsko mleko i pravo mleko

Videli smo, na primeru sojinog lecitina, organskog margarina i “Plazma keksa”, da to što neki proizvod sadrži organske sastojke ili ne sadrži GMO ne znači i automatski da je zdrav i kvalitetan . Da vidimo sada kakvo je to novo Imlek Bello organsko mleko.

U ime današnjih potreba industrije krave su potpuno promenile ishranu i “prešle” na visokoproteinsku ishranu baziranu na soji i kukuruzu. Od Travopasaca postale su Sojožderači i Kukuruzojedci.

krave i trava

Umesto ispaše na travi i suncu – što je preduslov da mleko ima poželjan sastav Omega-3 i Omega-6 masnih kiselina i sadrži određene vitamine, mleko proizvedeno uz ishranu baziranu na kukuruzu i soji gubi povoljan odnos ovih masnih kiselina i ima manje vitamina od mleka krava koje pasu travu.

Omega-6 masne kiseline se već nalaze u žitaricama i biljnim uljima i već su preterano zastupljene u ljudskoj ishrani. Sada se Omega-6 nalaze  i u mesu, jajima i mleku životinja hranjenih sojom, kukuruzom i drugim žitaricama.

Kokošija jaja, mlečni proizvodi i meso više ne predstavljaju prirodno izvor Omega-3 masnih kiselina, kako je to nekada bilo – već su postala još jedan nepotrebni izvor Omega-6. Situacija nije ništa bolja ni kada su u pitanju ribe, jer su i one gajene i hranjene žitaricama.

Brojke govore više od reči, pa je u tabeli prikazana promena odnosa ovih masnih kiselina u mlečnoj masti u zavisnosti od ishrane krava:

  1. Mlečna mast životinje hranjene travom ima perfektan balans Omega-3 i Omega-6. Upravo ovaj odnos od 1:1 ili 1:2 treba da bude prisutan u ljudskoj ishrani.
  2. Sa današnjim načinom ishrane i Omega-6 preterivanjem, ovaj odnos je 1:14 pa čak i do alarmantnih 1:30.
  3. Mlečni proizvodi danas ne popravljaju taj disbalans već ga dodatno remete. Svakako nisu jedini ni najveći krivci, ali doprinose.

omega3 omega6 i ishrana krava

Još jedna razlika koja nastaje kao posledica ishrane krava žitaricama i nedostatka sunca je i manji sadržaj vitamina topivih u mastima: A, D i E, kao i nedostatak CLA, masne kiseline koja ima antikancerogeno dejstvo.

Još je gora stvar sa nemasnim mlekom i jogurtom iz koga se eliminiše i ono malo preostalih omega-3 masnih kiselina i vitamina topivih u mastimaPaterizacija dodatno uništava sve vredne enzime i bakterije koje pomažu varenje, pa mleko postaje teže svarljivo, ali bih u današnje vreme sirovo mleko pila samo da imam svoju kravu, pa je ovo neminovnost.

Kako smo se svi obradovali ovoj vesti:

Imlek “Bello Organic” – organsko mleko, jogurt i sir!

bello organic organsko mleko jogurt sirI ja sam se obradovala. Ne zato što je ovo mleko 100% onakvo kakvo bi trebalo da bude “pravo” mleko krave koja pase, već zato što smo se mrdnuli s mrtve tačke po pitanju kvaliteta mlečnih proizvoda.

Da vidimo prvo šta stvarno znači da je “mleko organsko”:

Ovo najverovatnije znači da su krave hranjene organskom travom, sojom i organskim kukuruzom, tj. da njihova hrana ima sertifikat da je organski proizvedena.

Zapravo, informacija o stvarnim udelima trave, soje i kukuruza u ishrani ovih krava nije trenutno dostupna, jer o tome nije ni bilo reči.

Pokušaću malo da se snađem sa informacijama koje jesu dostupne, a kalkulacija bi trebalo da bude laka:

  • Informacija da farma dnevno proizvodi 17.000 litara mleka možete pronaći na internetu.
  • Sledi informacija: “Novinari su danas obišli jedinstvenu organsku Velvet farmu, koja ima 970 krava i 2.100 pripadajućih grla, i poseduje sve potrebne sertifikate za organsku proizvodnju po standardima EU”.

Ovde već postaje malo nejasno koja grla su u organskoj proizvodnji. Ako su sva grla u organskoj proizvodnji onda je proizvodnja po kravi 5.5 litara i to ne dolazi u obzir jer je neisplativo. Znači da bi trebalo da je ovih 970 grla u organskoj proizvodnji. U tom slučaju, prosek po kravi je oko 17 litara organskog mleka na dan.

Ovo je već u skladu i sa prethodnom informacijom koju imam o proizvodnji mleka po kravi na dobro organizovanoj farmi. Radi se o proseku od 13 do 24 litara.

Da bi krava davala neke ekonomski isplative količine mleka samo na paši, trebalo bi za svaku kravu obezbediti oko 2 hektara pašnjaka. Pošto je nemoguće imati imati oko 2.000 hektara pašnjaka da bi ovo mleko bilo i organsko ali istovremeno i “pravo mleko kreve koaj pase” zaključila bih da su i ove krave na visokoproteinskoj ishrani.

Sudeći po snimcima sa farme a i po matematici, zaključujem da ne bi trebalo da se radi o životinjama koje isključivo pasu na pašnjacima. Priča se i da ih izvode napolje i da uvek mogu da se kreću. Nepoznato je da li ponekad idu i na pašu. Volala bih da dobijemo više detalja na tu temu, a bilo bi i interesantno da se čuje iskustvo.

*   *   *

zena koja muze kravu

Ako nemate nikoga na selu od koga možete da kupite mleko krave koja je pasla travu, Bello Organic je definitivno najbolje što trenutno može da se kupi u prodavnici. Ipak, to mleko po sastavu nije mleko kakvo daje prava prirodna seoska kravica koja pase na proplanku i jede seno.

Imajte ovo u vidu kada trenutno 10% veća “promo” cena ode na najavljenih 30% više. Ocenite sami odnos cene i kvaliteta.

Bez obzira na cenu, planiram da klincima (bratancu i bratanici) kupujem isključivo ove proizvode jer mi “pravo” mleko nije dostupno. Trenutno kupujem Bello Organic Jogurt (sviđa mi se) i nerviram se što pavlaka ima samo 15% mlečne masti.

Nervira me što naredni najavljeni proizvod nije organski maslac, već kompanija Imlek najavljuje organsko čokoladno mleko i organski voćni jogurt. Opet podsećam: kada/ako se pojave i ovi proizvodi pogledate da li voćni jogurt ima štetni HFCS – fruktozni sirup, pošto ga trenutno sadrže skoro svi voćni jogurti koji su u prodaji. Ako bude imao HFCS, ne marite za to što je jogurt od organskog mleka. Čak i da je fruktozni sirup od organskog kukuruza – proizvod će biti loš.

EDIT: 18. februar 2013. u 20:47h

Predstavnik Velvet farme koja proizvodi mleko i prodaje ga Imleku je odgovrio na FB stranici “Bello Organic” na pitanje o tome kako se hrane krave. Kopija odgovora je ovde:  LINK  Hvala na javljanju i informacijama 🙂

56 Komentara

  • Kod nas u HR također postoji “bio” mlijeko, pod navodnicima je zato što ga proizvodi isti proizvođač koji proizvodi i kontaminirano mlijeko. “Bio” mlijeko moja kefirna zrnca nisu preradila, dakle, to uopće nije mlijeko. Dva dana su bila na tom mlijeku i dobro da su preživjela taj šok. Kad sam kćeri dala to mlijeko, pitala me: Što je to? Inače u trgovini kupujem samo slatko vrhnje, no, od kad sam saznala da sterilizirani proizvodi sadrže aflatoksin, neću ni to kupovati. Kad je samo i isključivo profit važan, ne pita se za potrošača. Mi se sami za sebe moramo pobrinuti. Isprobala sam podosta sireva, vrhnja, no sve to mi ima isti okus, ustvari ga meni ni nema. Ostajem pri domaćem, mada mliječno izbjegavam iz drugih razloga. Pitam se već duže vrijeme, kamo nas vodi ta masovna proizvodnja, svi ti procesi u proizvodnji i mijenjanje strukture molekula? Kakva je to “hrana” i za koga? Poz, Sanja B.

    • Pa, draga Marouk, to sto si rekla i nije bas tacno, vec samo plod vec tradicionalne srpske sumnjicavosti, a sto se moze opravdati prevarama narodnih masa na sve strane. Zeleo bih samo da pomenem da mi se komsija u vikendici bavi organskom proizvodnjom i da licno znam sta je sve trebao da prodje i koliko godina da priprema zemljiste, tj da ga cisti, da bi mu bilo dozvoljeno da se time bavi. Etikete su medjunarodne i tu nema mnogo sale sa time, pa su i inspekcije vise nego ceste. Jedna greska i prozvodjac se vise nikada ne bi mogao baviti istom organskom proizvodnjom.

      S’obzirom na cinjenicu da takva proizvodnja moze da bude veoma unosna, svima nevernim Tomama (pogotovo proizvodjacima NEorganskih proizvoda) kazem da slobodno ‘stave etiketu i na svoje proizvode ili potplate neke inspektore, ako to moze. Da to moze (a, ne moze), ubrzo bi svi proizvodi na pijaci nosili oznaku ‘organsko’. A to kao sto svi znate nije tako.

  • ok vidim da cu ja poceti da prodajem komsinicino mleko vama po gradu 🙂 kad sam sama otisla iz centra greda u selo a i vise ne radim, da se bavim svercom zdrave hrane dok me ne rokne konkurencija…:) eh fabrike…ko od njih ocekuje dobro taj je u startu gotov…

  • Meni nisu prodali ove proizvode dodatkom jedne reči na pakovanju. I tu reč će verovatno jako dobro da naplate. Kao što si rekla, ako počne da se proizvodi grass-fed, odnosno mleko,meso,jaja od životinja hranjenih njihovom prirodnom hranom, možda se zainteresujem.

    A od slogana mi se diže kosa na glavi. ”Prvo organsko mleko u Srbiji”’ A jel, kako to? Nisam znala do sad da smo pre 20god bili pioniri u svetu po genetskom inženjeringu.

  • Право питање је у ствари да ли органски сертификат ѕаиста има ту тежину? Наравно да то млеко не може да буде органско као шти имање са 1000 крава не може да буде органско – у ствари може ако Закон о органској пољопривреди поједине земље не одреди другачије. Ту се враћамо на легендарне количине млека – мене моји сељаци већ дуго смарају како морам мојим кравама да дајем кукуруз и сточно брашно иначе нема млека! И ту долазимо до велике истине – све те ”племените” краве црно-бели Холштајни, Сименталци не дају више млека од мојих буша ако не добију прекруп, концентрат, итд. И шта је боље – крава која ништа друго не једе него траву 10 месеци а остала 2 месеца осушену детелину, која даје 4-5 литара млека дневно врхунског квалитета (тестирано на Универзитету у Каселу), има 15 лактација, плодност од 89%? Колико треба да кошта 1 литра млека од такве краве? Изненадићете се!

  • 10 месеци ништа се не плаћа за храну сем чобана који их пази. А храна је оно што чини млеко скупим јер су краве везане. Ни једно млеко у барем правом органском режиму не би смело да буде скупље од 100 динара.

    • Šta je s druge strane sa količinama? Po informaciji koju imam 2 hektara pašnjaka je potrebno da se hrani jedna krava. Onda dolazimo i do pitanja nezadovoljene tražnje na tržištu i nedovoljnih količina mleka i mlečnih proizvoda, jer nemamo te pašnjake.

      To je ono što bi povećalo cene, bez obzira na samu cenu koštanja.

      Nama jedan najvažniji proizvod (pravo mleko i proizvodi od njega) nedostaje, ali nemam iluzija da se bez ovoga sa High Protein ishranom danas može.

        • Dobro pitanje. Jednom sam bila na sastanku u jednoj od južnih opština i pored opštine je bilo sirotište. Pitala sam šta kad deca napune 18 godina. Odgovor je bio: ništa, prepušteni sami sebi.

          Odmah mi je palo na pamet da bi neka od te dece bila možda zainteresovana za ovakvu opciju, ali im niko ne nudi ni obuku ni mogućnost da se uključe u tu vrstu aktivnosti. Sigurno da bi nekoga zanimalo (ne sve, naravno) i sigurno da pored toliko praznih sela i staračkih domaćinstava može da se nađe neko rešenje.

          Samo IDEJA, bez ikakvog realnog istraživanja koje bi potvrdilo da je ideja dobra ili loša – jednostavno ne znam.

    • gospodine Zorane,sad sam nabasao na sajt jer pretrazujem sta je potrebno da bih mogao izneti kozije mleko i proizvode od njega na pijacu i koliko to kosta. Vama svaka cast
      na interesantnim faktima koje ste predocili drugim korisnicima. Kod nas je potrebno da se govori o ovim tzv organskim proizvadima kroz sredstva javnog informisanja ali od kojih nema nista zbog para od reklama za takve defektne i potencionalno opasne proizvode.

  • Drago mi je da ce se konacno promeniti svest o organskim proizvodima. U Zajecarskom kraju verovatno ce trebati jos mnogo godina jer valjda je ljudima naj bitnija cena. Ponosan sam sto na farmi i generalno svim proizvodima koje imam na selu svi mogu nositi etiketu organsko! Preporucujem svima koji mogu sa planinskih sela da kupe proizvod da to urade i tamo i ne dozvole preprodavcima da pokvare kvalitet(mislim na mesanje sira itd.)
    Sertifikat je mozda neophodan u prigradskim farmama ali ako kazem da su koncentrati za ishranu nenormalno skupi, kao i djubriva, logicno je da ce svako na selima ko se ozbiljnije bavi stocarstvom imati stajnjak i da nece kupiti hemiske proizvode, a herbicidi na zdravoj zemlji i vazduhu su nepotrebni. da li trebam da dodam da je i voda sa prirodnih izvora…

    • Dragi Srđane,
      slažem se oko kupovine u planiskim selima, ali je većini problem distribucija, vreme, potraga za proizvodima. Internet nije više skup, pa bi jedan sajt sa listom takvih malih proizvođača i njihovom ponudom i kontaktima olakšao posao. Eto, razmišljajte i o tome kako može da se olakša informisanje onoj “kupovnoj strani”.

      U međuvremenu, pozdravite mi Zaječar 🙂

      Od svih svojih 35 godina života 24 sam provela u njemu 🙂

  • imleku ne verujem, ni za sekund. Detetu dajem mleko (meni sveze mleko u poslednjih par godina smeta), ali volim jogurt, kiselo mlkeo, pavlaku…i sve kao, tesim se kupujuci svaki put mlecne prozivode drugog porizvodjaca da malo menjamo antibiotike.kad,sad nas stize ovo sa aflatoksinima, i sad ja lepo nemam pojma sta da radim. Na spisku je i bello organic i sva su mleka manje ili vise kontaminirana. a jos nisam sigurna da li ce se neko trgnuti da testira meso, jaja, ribu…ko je sve tovljen kukuruzom…

    • Poštovana Tijana,
      prilikom analize u bello organic mleku nije detektovan aflatoksin M1. Prag osetljivosti ove metode je 0,05 [μg/kg].
      Pošto metoda nije uspela da detektuje prisustvo ovog toksina, smatra se da ga nema.
      To što kažete da je na spisku, naravno da jeste, ali to je spisak uzetih uzoraka, a ne kontaminiranog mleka. Takođe, nije istina da su sva mleka kontaminirana. Dakle, ako aflatoksin u uzorku nije detektovan metoda je takva da ne ne piše da je nalaz 0 već <0,05 [μg/kg].

      Pozdrav svim članovima ovog bloga i Maji.
      Velvet farm – prva organska farma muznih krava u Srbiji

      • Bilo bi lepo kad bi uspeli da mi odgovorite kako je onda bila moguca afera sa aflatoksinom (pre mozda oko godinu dana) u Imleku ??? Mozete reci kako se to ispitivanje za aflatoksin ne vrsi na obicnom mleku, ali su u Imleku znali da do problema moze doci (ako je trecina kukuruza u Srbiji zarazena gljivicom ne treba vam fakultet da uvidite potencijalne probleme), a ipak mere opreza NISU POOSTRENE. O ODGOVORNOSTI IMLEKA SAM VEC DOVOLJNO SAZNAO, i sam sam pio to kontaminirano mleko (ili bar cela drzava prica kako je kontaminirano), zato bolje prekinite sa vasim ubedjivanjima – losi ste, gadite mi se, ali boljeg nema tako da sam prinudjen da gutam to djubre. P.S. I nemojte govoriti kako nije bilo zarazeno, to mleko je povuceno iz prodaje sa razlogom, a rezultati ispitivanja nikad nisu objavljeni ! ! ! Kada mi pokazete hemijske analiza tog mleka (one iz Belgije ili Holandije – gde je vec poslato ne znam), i pokazete mi sta je ucinjeno povodom opasnosti od aflatoksina, rado cu poverovati vasim pricama i preporucivati Imlek gde god stignem.

  • Zdravo Majo. Vođen tvojim tekstom počeo sam da se interesujem sa priču oko organskog mleka i svašta mi je padalo na pamet. Dugo sam se vodio mišlju da je ova fama oko mleka izbačena priča kako bi se prodavalo ovo organsko mleko. I ostao bih pri tome da nije bilo poslednje izjave nekadašnje ministarke Ivane Dulić Marković koja savetuje da se hitno stavi zabrana na promet svog mleka proizvedenog u Srbiji, uveze mleko iz EU i da se uveze sojina sačma iz EU. Poznato je da je dok je bila ministarka dozvolila uvoz 220,000 tona GMO sojine sačme. Priča o lošem mleku smrdi i mislim da nema razloga da brinemo. Ako je “zatrovano” mleko krave koja se hrani kukuruzom šta je onda sa jogurtom, sirevima i ostalim mlečnim prerađevinama? A gde su tu proizvodi koji u sebi sadrže kukuruz i koje zahvaljujući tebi ne konzumiram (veliko hvala) a to su smoki, kornfleks, palenta, kukuruzni hleb…

  • Za pocetak ovog komentara zelim da svojoj sugradjanki posaljem puno pozdrava iz Zajecara! 🙂
    Pre par dana imao sam priliku da svoje mlecne proizvode iznesem na mlecnu pijacu, pa bih iz tog razloga zeleo da podelim neka doduse lajicka iskustva i zapazanja, a koja bi mogla kupcima skrenuti paznju prilikom kupovine.
    Prvo moram da naglasim da prilikom kupovine sira neophodno je probati isti ali vec posle nekoliko “probanja”necete imati pretstavu o oukusu… Resite to jednostavnotako sto cete poneti parce hleba ili peciva sa sobom i nakon jednog zalogaja mocicete realnije da ocenite ukus sira.
    Takodje sam primetio da se mnogo vise trazi suvlji sir prasinastog sastava zbog prakticnosti u daljoj upotrebi ali vodite racuna jer takvi sirevi umeju da budu prethodno zamrzavani i ukoliko i vi planirate da neku kollicinu ponovo stavite u zamrzivac mislim da tu kvalitet jako pada. Da ne bude zabune sir moze biti u takvom stanju ukoliko je cedjen u toplijoj prostoriji.
    izbegavajte etno elemente kao sto su drveni cabrovi itd jer smatram da se nakon duzeg koriscenja nemoze takav sud higijenski odrzavati i licno mislim da je drzanje sitnog sira u njima samo marketing a da se tradicionalno u njima cuva samo sir koji stoji u surutki (kocke) sto opet zahteva menjanje presola jednom nedeljno i pranje kocki.
    Nemojte se ustrucavati da pitate, jer meni licno ko prodavcu je zadovoljstvo bilo da pricam o proizvodu i svako ignorisanje neka vam bude predznak da se radi o preprodaji.
    Takodje uvek pitajte prodavca iz kog je mesta i budite sigurni da ukoliko je planinski predeo u pitanju zbog karakteristike zemljista i pasnjaka nije prakticno zemljiste obradjivati masinski kao velike povrsine a time i manje verovatno da je tretirano hemijski.

    E sada ono glavno vezano za temu…

    Paznju mi je skrenula i pojava nekih prodajnih mesta specijalizovanih za prodaju mleka i mlecnih proizvoda koji u svojoj ponudi nude jako jeftine proizvode. Tako se recimo sir moze naci za 200 dinara neverovatnih sto je 100 do 150 dinara manje nego na pijaci. Jasno je da se radi o obranom mleku i nemasnim sirevima ali isplativost navela me je da razmislim i zapitam se sta se desava sa mlekom koje je povuceno iz raftova pred istek roka upotrebe, i sta se desava sa mlekom koje se zbog neispravnosti povuce? Da li se unistava?? Da li ga mozda kupimo po nekoj smesnoj ceni zbog koje zaboravimo na kvalitet , zdravlje i sve ostalo, u nekom drugom obliku…

    • Srđane,
      hvala na praktičnim savetima 🙂

      Inače, kad god kupujem sir na Keleniću ili Bajloniju (kod 2 preporučene žene sa sela koje imaju sir od nepasterizovanog mleka) – obavezno odkukam jednu partiju za sirom iz Planinice.

      Ako mi nešto nedostaje iz istočne Srbije, to bi bio taj sir. Verovao ili ne, donosili su mi i nenaviknutima je često bezukusan ili nedovoljno slan, dok ne napravim omlet od njega. Tvrdim da ne postoji bolji sir za omlet 🙂

  • Danas sam otkrio Vaš blog i evo krećem sa listanjem i skakanjem sa teme na temu. Zanimljivo i korisno, razumljivo, posebno jer me je ishrana uvek zanimala.
    Ovde komentarišem jer mi je struka stočarstvo, mada u struci kao i velika većina kolega nikada nisam radio, ali u prehrambenoj industriji radim već dugo (mlekara, ind. mesa, jaja, testenine)
    Pojasnio bih ono oko broja grla što je u tekstu nejasno. Na farmama muznih krava, one nisu jedina kategorija životinja. Pored njih su tu priplodni podmladak (telad, junice), steone junice, moguće i bikovi i određeni procenat zasušenih krava , koje čekaju teljenje i novu laktaciju. Pošto je farma u razvoju, vrlo je verovatno da je najveći broj grla koje ne spadaju u kategoriju muznih krava, pripada teladima i junicama koje će služiti za remont stada i povećanje broja grla i količine mleka.
    Rekao bih nešto i o soji kao visokoproteinskoj stočnoj hrani. Osnovni razlog zbog kojeg je uvedena u ishranu domaćih životinja je bila niska cena, jer je nusproizvod fabrika ulja u obliku sačme i pogača u zavisnosti od tehnološkog postupka. Danas, nekoliko decenija kasnije, postaje najveća finansijska stavka i neizostavan elemenat skoro svakog obroka svih vrsta i kategorija životinja, uz vernog pratioca, suncokretovu sačmu. Pošto više nema razloga zbog kojeg je uvedena u upotrebu, nadam se da će je zameniti neko jeftinije i zdravije hranivo, bar na ovakvim organskim farmama.
    Što se tiče Imlekovog organskog mleka i jogurta, oduševljen sam ukusom. Mleko nisam pio godinama u ozbiljnim količinama, jer kada otvorim bocu i pomirišem, ozbiljno zasmrdi. Od takvog mleka sam pravio kefir. Oduševio sam se kad sam otvorio bocu i osetio lep miris. I jogurt je jako lep pa ne pravim kefir otkad sam ga probao.
    Pozdrav

    • Hvala na pojašnjenju, bilo je potrebno 🙂

      Inače i ja sam upela da popijem Bello Ogranik mleko. Ni ja ne pijem mleko još od kada su prestali kao dete da me teraju da ga pijem 🙂 Koristim samo masne proizvode (maslac i pavlaku), sireve od nepasterizovanog mleka i jogurt.

  • Od kad je krenula ova ujdurma sa aflatoksinom, kupujem samo organsko mleko.
    Inace, prethodnih godinu dana sam kupovala mleko na pijaci od jedne zene koja kaze da ima samo tri krave. To mleko kad se skuva, cela kuca mirise na vanilu tj. na mlecni krem iz mog detinjstva. Divno je bilo. Nazalost, poslednja dva puta kada sam kuvala, mleko je smrdelo na mokracu. Imalo je ok ukus (morala sam da probam, bilo je jace od mene) ali zbog tog mirisa nisam ga davala deci. Bacila sam 4 litra mleka. Ono sto je meni problem je to sto tom mleku nije proverena zdravstvena ispravnost (bakterije i ostale gluposti), zato ga vise ne kupujem.
    Samim cinom kuvanja mleko se pasterizuje, a s obzirom na to da mi obicno kuvamo mleko do vrenja ubijamo ga mnogo vise nego mlekare 🙁 U zivotu ne bih deci dala nekuvano mleko. Ja sam ga pila i to je nesto najodvratnije sto postoji.

    • Milice, miris i ukus mleka se menja kada krave predju sa suve hrane na mladu prolecnu travu. Tada ima kravlji da ne kazem balezji smek. Moze cak i boju da promeni. Inace zaboravi na bakterije ako je mleko sveze – do nekih 4 sata posle muze nema problema ( a ni duze od toga vremnea). Ono sto je za nas vazno u vecini slucajeva jeste broj somatoznih celija koje se javljaju kod mastitisa.

  • Ne moze da farma sa 1000 krava bude organska pa tako ni ova iz Curuga uz sva prilagodjavanja Zakona o organskoj proizvodnji. Krave ne pasu, niko ni ne spominje podlogu na kojoj stoje te krave, hmm. Zanimljivo bi bilo da se vidi analiza somatskih celija u ovom “organskom” mleku.

  • Posto sam ja odrasla na najlepsem i najboljem mleku na svetu,mleku iz Iraka,kojeg ko zna da li cu vise ikad probati,i obozavam mleko,mislim da u ovim nasim najvise ima vode.A najtanje i najlosije po mom ukusu je upravo to Bello!Nekada smo pili ona iz kesa sto su se kuvala,mislim da su ona posle domacih bila najbolja.

  • Prvo zelim da kazem da mi je pravo otkrovenje Vas blog i zaista sam puno saznala i naucila na njemu. Ovde zelim da dodam da pored Bello organskog mleka u Tempu i Maxiju ima da se kupi organsko Delhaize mleko koje je proizvedeno u Belgiji. Imam dvoje male dece i zelim da izbegnem celu pricu s toksinima, pa vec duze vreme kupujem samo ovo mleko. ALi Bello jogurt i pavlaku. Sada ipak imamo izbor i postoji dosta organskih farmi, a cak i neki marketi prodaju sada organske proizvode (i dostavljaju). Jos sam nova u celoj ovoj prici tako da su mi sve informacije koje ovde procitam (ne samo o organskoj hrani – vec uopste o hrani ) veoma veoma korisne. hvala na tome

  • Interesantno je da se Bello organski proizvodi pakuju u plastičnu (PET) ambalažu. Možete pogledati Zakon o organskoj proizvodnji I organskim proizvodima I pronaći deo o ambalaži. Možda sam ja nešto lose protumačio. Ipak, kada sam čuo da se ftalati (plastifikatori) mogu naći u majčinom mleku (pošto je majka već zatrovana kroz hranu I piće), shvatio sam koliko treba voditi računa i o tome u šta je upakovano ono što unosimo u sebe.

  • Draga Majo

    Odavno pratim blog, iako nisam do sad ostavljala komentare. Sve pohvale!! Imam jedno pitanje, mozda ima negdje na blogu, ali nisam uspjela da pronadjem. Zanima me tvoje misljenje o mlijeku, kravljem, kozjem. Koliko ima tekstova (naucnih) da je stetno, a taman toliko ima i onih koje tvrde suprtono.

    Pozdrav

    P.s. Mislim nasla sam ja dosta o mlijeku na blogu, ali mene zanima tvoje misljenje (iako ne pijes mlijeko). Onakvo kakvo se moze naci u prodavnici u tetrapaku, pasterizovano

    • Nekuvano kozje mleko je mnogo zdravije od kuvanog, naročito ako postoji mogućnost da se popije odmah. Za razliku od termički obrađenog, ima u sebi sačuvane enzime. Može da se čuva u frižideru oko 7 dana.

  • Hvala.

    Vec neko vreme detetu od 8 godina dajemo samo mleko od koze,pre toga Imlek organic,kravlje.
    Pa sam bio u dilemi usled oprecnih misljenja o kuvanju , da li ili ne….

  • […] Ovde je najviše pogođen odnos Omega 3 i Omega 6 masnih kiselina. Mleko treba da ima odnos Omega 3 i Omega 6 masnih kiselina 1:1 ili 1:2. Kada se ishrana krave bazira samo na travi, taj odnos je 1:1 i on je najpovoljniji. Kada se ishrana bazira samo na kukuruzu ovaj odnos ide i do 1:30. Organsko mleko ima povoljniji odnos ovih masnih kiselina, jer se krave šetaju. Na osnovu informacija od proizvođača, ishrana krava za Imlekovo Organic mleko je 60% zasnovana na visokoproteinskoj ishrani, odnosno odnos Omega 3:Omega 6 je 1:2, i to je povoljan odnos (1). […]

  • Sasvim slucajno sam naisao na ovaj clanak i resio da kazem neke novine.Pre dva meseca sam se vratio iz Svajcarske i pravim malu fabriku sira po Svajcarskom receptu starom dva veka.Kupio sam imanje od 74 ha,na nadmorskoj visini 1200 m,savrsenih pasnjaka,uvozim krave iz Svajcarske rase Swiss Brown,najstarije rase za muzu na svetu,imanje se nalazi na vrhu kanjona reke Tare opstina Foca RS.Koliko vidim da je potraznja za pravim bio mlekom bas velika mozda prosirim kapacitete pa krenem u pakovanje cistog planinskog mleka.Dugo vec razmisljam o ovom koraku,ali tek kada je savet ministara EU dozvolio GMO seme kukuruza Americkog proizvodjaca Peeoner tc 1507 otpornog na insekte,vlagu i susu,istog dana sam dao otkaz i krenuo u realizaciju projekta.Obavestavacu Vas o realizaciji projekta,pozdrav svima i ceka Vas pravo planinsko mleko.

  • Samo bi dodao na mnoge Majine komentare da je “seosko mleko sa neke planine” odlican izbor – jeste, ako ste krave sami muzli, ili su vam ih muzli pred ocima, ili su krave vase. U prevrtljivost seljaka sam se uverio u Lestanima kada sam hteo da kupim “seosku surutku”, ali to sada nije bitno. Ono sto je bitno je da pored Imleka mnogo manje verujem seljaku koji ce mi reci “pasla, pasla” a vise on popasao trave od te krave. Takodje o bezbednosti pri flasiranju (bakterije) i odrzavanju potrebne temperature ne treba ni pricati. Kad sam pitao mamu sto ne kupimo surutku od rodbine sa sela, ona mi je odgovorila kako je debela gaza koju im je je odnela pre pet godina za cedjenje sira jos u upotrebi – samo je malo properu i ostave da se osusi do sledeceg cedjenja. Toliko o seoskom mleku, sto se tice postova na blogu, odlicni su, samo je steta sto ih nisu svi u Srbiji procitali.

  • nije grassfed, homogenizovano i pasterizovano, i povrh svega kravlje umesto kozje, “belo” mleko je samo u toliko što ima nalepnicu “organsko” bliže pravom mleku od ostalih mleka iz maxija. Sve ti je to trla baba lan

  • Poštovanje, čitam kad stignem jer me zanima (primjenjujem hrono-ishranu, komplimenti za sajt!) i ugledah ovu priču o mlijeku. Elem, pošto živim u Austriji, tj. njenoj najljepšoj pokrajini Tirol, mogu reći da je ovdje vrlo moguć kvalitetan život za ljude koji bi htjeli da se hrane zdravo, jer se veoma potencira hrana sa sela i autentični, organski proizvodi (koje je nerijetko moguće kupiti i u supermarketima, i obično imaju ime i adresu onog ko ih proizvodi). Mislim da je zakonski obavezujuće za supermarkete (bilo da su solo ili iz velikih lanaca) da određen procenat proizvoda moraju uzeti iz regije u kojoj se nalaze. Nedavno je bila kampanja za povećanje tog procenta, a Inzbruk je bio preplavljen bilbordima “Podržimo naše seljake” koje je postavila regionalna vlada. Mlijeko u prodavnicama je kategorisano i ako je od krava koje se hrane prirodnom travom i sijenom, to je posebno naznačeno. Isto je sa svim mliječnim proizvodima. Ako nema oznake “Heumilch” (mlijeko od “pasnih” krava), onda se podrazumijeva da su krave na drugim načinima prehrane. Recimo, mlijeko “Zillertaler Bergmilch” (Planinsko mlijeko iz Zilertala – jedna poznata dolina u Tirolu) ima pakovanje na kojem je navedeno na kojoj nadmorskoj visini pasu krave koje daju to mlijeko, te stoji koji režim ishrane imaju ljeti, a koji zimi. Naravno, sve to može da ne znači ništa, ali Tirol je poznat po svojim proizvodima, pa proizvođačima nije u interesu da lažu, bar ne previše. Planinarim kad god stignem, pa sam u tim pohodima često i u Južnom Tirolu, u Dolomitima, a tamo su mliječni proizvodi možda i bolji. Obično se natrpam maslacem i sirevima ako ukebam vlasnika stada krava koje sretnem na 2000 m, sve je njam njam :).
    Među tirolskim seljacima kvalitet proizvoda je stvar prestiža, to su jako ponosni ljudi i ne pada im na pamet da podvaljuju mušterijama (izuzeci su naravno uvijek mogući, jer je svaka generalizacija pogrešna, uključujući i ovu, kako ono neko reče), a lijepo je na pijaci vidjeti kako je i podmladak u to uključen. Ovdje nije sramota biti seljak, naprotiv.
    Srdačan pozdrav.

  • Sada citam ovaj tekst, i htela sam da vas pitam sta mislite o mleku “Zapis Tare” i generalno o svim mlecnim proizvodima te mlekare.Ima jako lep ukus, i cula sam da je zdravije od drugih. 🙂

  • Kada biramo da kupujemo organske proizvode, ne radimo to samo zbog boljeg ukusa i boljeg odnosa hranljivih sastojaka u njima. Mislim da je eticki momenat podjednako vazan, ovde ga niko ne spominje. Hocu da kazem, kupujem organic mleko zbog krava, a ne zbog sebe.

  • Draga Majo,
    da li bi ti bio problem da pogledas film na linku: https://www.youtube.com/watch?v=1Dl7ipNzYsM
    i da mi/nam kazes sta mislis o tome, da li je istina ili nije, u kojoj meri,..? do sad sam puno naucila od tebe i trudim se da sledim tvoj primer i savete, medjutim kad su u pitanju mleko i mlecni proizvodi imam veliku kocnicu bas zbog ovog filma, zato bi mi mnogo znacilo kada bi to razjasnila.. 🙂

    • Pogledaću, ali generalno: mleko ne pijem jer ga ne volim (mogu da popijem samo ovo i 375 organsko punomasno).
      Zato sireve obožavam i ne bih prestala da ih jedem šta god da je ovaj rekao u video snimku 🙂

      Naravno, uvek bolj euzeti fermentisane proizvode: jogurt, kefir, kiselo mleko…

  • Imlek organic je postao tako sto se obicnim kravama sa obicnom prehranom -zamenila hrana. Lanac je poceo ne od pocetka nego do kraja. Pa su se onda potomci tih krava kao lepo hranili i proizvodili nama uredno fino mleko i ostalo, al, kao i sve u Srbistanu. Krenulo je..pa ne tako legalno i “Bello” kao sto nas uveravaju da je bilo 🙂 Ko hoce neka dublje kopa, mada i nije kao da je mnogo bitno.

  • A sto se tice “Ogranica” mlecnih proizvoda koji se proizvode kod kod nas u Corugi, imate li neko misljenje o njima? Bas me zanima jer moj sin (16m) jos pije blizu 1l mleka dnevno, a koristili smo obicnu “Moja kravica 2,8%” dok nisam slucajno naisla na ovu temu. Od tad pije “bello”, ali me takodje zanima da li mogu da se oslonim na svako organic i ne brinem. Hvala

Leave a Reply

RSD ili EUR?
RSD Српски динар
EUR Еуро