Fruktozni (kukuruzni) sirup: štetan i opasan proizvod

Prehrambeni horor za Noć veštica:  “Deca Kukuruza”

 

Stephen King: pisac ili prorok?

Da li se sećate horora Stephen King-a „Deca kukuruza“? Radi se o klincima koji služe pagansko demonsko božanstvo, nastanjeno u kukuruzu i na prilično brutalne načine eliminišu sve odrasle. King je povezao kukuruz i masovno ludilo.

Koliko ta dva stvarno imaju veze i koliko je Stephen King, bio u pravu dok je pisao ovu priču?

Da li stvarno postoji razlog zbog koga bi buduće generacije poželele da se osvete precima zbog onoga što im je urađeno i zbog onoga što im je došlo – iz kukuruza?

Earl – kukuruzni demon

70-tih godina 20 veka, Erl Butz, tadašnji sekretar zadužen za poljoprivredu SAD, je izbacio iz igre male farme, tako što je podsticao proizvodnju kukuruza. Polja kukuruza “od ograde do ograde” promenila su lični opis Amerike. To je bio prva kletva koju je Butz bacio na nas. Ono što je usledilo bio je veliki višak kukuruza.

Butz je otišao u Japan i doneo pronalazak: Visoko Fruktozni Kukuruzni Sirup (HFCS – High Fructose Corn Syrup). Nakon što se 1975. HFCS pojavio na američkom tržištu, Butz je mogao da raširi svoju crnu magiju po celom svetu.

70-tih desilo se još nešto, sem uvoza patenta iz Japana. Desilo se to da je 1977. ishrana sa malo masti „zvanično proglašena“ zdravom. Masti su oduzete iz hrane, u ime dugovečnosti i zdravog srca.

Pošto su masti  ono što hrani daje punoću i ukus – hrana je po ukusu počela da liči na karton od recikliranog papira. Nekvalitetan stiropor. Ofucano platno od koga se prave vudu lutkice…

Novi prehrambeni vračevi su tajni Butz-ov sastojak umešali u hranu i opčinili kupce novim podnošljivim ukusom. Masa je bila hipnotisana lažnom niskomasnom čarolijom, koja je trebalo da ih zaštiti od zla, i zaboravili su na pitanje da li hrana ima šećera i koliko ima kalorija.

Slatko prokletstvo

Fruktoza, glukoza, kukuruzni/fruktozni sirup i (beli) šećer imaju po 4 kalorije po gramu. Beli šećer se sastoji od 1 molekula fruktoze i 1 molekula glukoze. Sve su to prosti šećeri, koji se (valjda) brzo pretvaraju u energiju i imaju isto kalorija. Koji je onda problem sa fruktozom? Zašto je HFCS (kukuruzni ili fruktozni sirup) proizvod iz pakla?

HFCS je u startu bio privlačna alternativa šećeru. Bio je stabilan u kiselim pićima i jelima i nije im menjao ukus. Sirovina od koje se pravio je bila dostupna i jeftina (tačnije, postojao je višak sirovine, koja je već bila subvencionisana).

Prehrambena industrija je prihvatila HFCS oberučke, čvrsto ga zagrlila i obožavala. Gojaznost, koja je danas epidemija, tada nije bila na radaru, pa se nova jeftina sirovina arčila bez ograničenja. Bio je trostruko jeftiniji od šećera i tako pogodno tečan, zbog čega je Coca-Cola od 80-tih prešla na ovu sirovinu. Uskoro je završio u svim mogućim jelima, računajući i testa i mesa: pokazao se i kao dobar konzervans. Sve je postalo slađe. I kaloričnije.

Potrošnja šećera po glavi stanovnika se drastično povećala, a još drastičnije potrošnja HFCS po glavi stanovnika. A onda je eksplodiralo. Epidemija gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.

U periodu od 1985. do 2010. godine unosimo oko 8% kalorija više, ali sada imamo i 750% više osoba sa dijabetesom. Mora da ima neke veze sa šećerom? Ili nekim tačno određenim šećerom?

  • Pre Drugog svetskog rata ljudi su na dan unosili 15 g fruktoze (ne šećera, samo fruktoze!)
  • Nakon Drugog svetskog rata 24 g
  • Do 1978. godine brojka je porasla na 37 g
  • A već do 1994. godine na 55 g
  • Danas, mladi uzimaju oko 72 g fruktoze na dan.

Danas klinci unose 12% dnevnih kalorija SAMO iz fruktoze! Ako se radi samo o standardnom belom šećeru, to znači da je 24% kalorija iz šećera (jer, podsećam, beli šećer sadrži 50% fruktoze i 50% glukoze). Ali glukoza nije ono što ljubitelji slatkog žele. Njen ukus nije toliko sladak. Fruktoza jeste i ona im je “raj za nepca”.

Gde je problem?

GLUKOZA je osnovna energija života.

  • Svi organi koriste glukozu: mišići, jetra, srce, mozak…  Pirinač, ovas, krompir i druge skrobne namirnice se (sporije ili brže) “pretvaraju” u glukozu i koriste kao energija. Za korišćenje energije u ćelijama je neophodan insulin, a glukoza ga stimuliše.
  • Ako postoji višak energije, glukoza se “pretvara” u rezerve: glikogen. Ovo se dešava sve dok se rezerve gikogena ne napune i u jetri i u mišićima.
  • Tek onda, kada su zalihe glikogena pune, novi višak se pretvara i u mast. Za ovo stvarno treba mnogo da se jede, obzirom da jetra skladišti oko 100g glikogena, a mišići (u zavisnosti od toga koliko smo mišićavi) mogu da uskladište od 200 do 400g. Ono što je važno je da glikogen uskladišten u mišićima, mogu da koriste samo mišići i to u toku vežbanja! Zato sportisti i oni mišićavi mogu da jedu više od onih koji nemaju mišiće i vole da se izležavaju.

FRUKTOZA ne može “na prvu loptu” da se koristi kao energija, jer ne stimuliše insulin.

  • Kako ne može odmah da se koristi kao energija, fruktoza se prvo uskladišti kao “zaliha” u jetri – ali ne i u mišićima. Ona se metaboliše samo u jetri!
  • Pod uslovom da rezerve glikogena u jetri nisu pune, fruktoza će ih brzo popuniti. Telo niti može odmah da koristi fruktozu kao energiju, niti može da njome popuni mišićni “rezervoar”.
  • Čim su zalihe u jetri pune – stvaraju masti (i na telu, i visceralne, i u krvi). A ovo već svi znamo…

Prostim rečima: umesto da telo prvo koristi energiju iz ovog šećera, ta energija se prvo “zalepi” na telo.

I to nije sve! 1994. otkriven je LEPTIN. Hormon iz masnih ćelija, koji sugeriše mozgu da je bilo dosta hrane i da smo siti. Fruktoza je šećer koji uopšte ne stimuliše leptin. Nakon fruktoze ili HFCS nikada nećete dobiti signal da ste siti i da vam je fruktoza “popunila rezerve”.

Fruktoza se ponaša isto kao i alkohol (samo što ne utiče na mozak na isti način). Fruktoza i alkohol takođe potiču sa istog mesta. Alkohol se dobija fermentacijom voćnog šećera – fruktoze! Zamislite jednostavno kako se ta ista fermentacija dešava i u našem organizmu. Zato od previše veštačkih sokova možete da dobijete jetru prosečnog alkoholičara, a da pri tome nikada niste dotakli alkohol.

I naravno, koliko god je fruktoza prirodna (kao što su i otrovne pečurke i zmijski otrov), nismo nikada mogli da je unosimo onako kako je danas unosicmo: u sokovima, gaziranim napicima, keksićima, zemičkama i hlebu, kečapu, perecama i drugim slanim i slatkim grickalicama.

Fruktoza je u prirodi uvek bila zaštićena vlaknima. Nije bilo lako da se dođe do velikih količina fruktoze! Većini ne bi bilo lako da pojede kilo jabuka, ali je većini lako da saspe limenku Coca-Cole u sebe. Više vlakana znači i veću sitost. U prirodi nema neumerene konzumacije fruktoze. Ima je samo onda kada se konzumiraju prerađevine koje imaju kukuruzni (fruktozni) sirup.

Egzorcizam

Čovek je prvi stavio na isti tanjir masti i ugljene hidrate (šećer). Tada smo postali gurmani. Onda kada smo veštački natrpali i jedno i drugo u iste namirnice – postali smo glomazni.

A priroda nije nigde smestila masti i šećere zajedno. Masno voće poput kokosa i avokada – jednostavno nije slatko i ima jako malo šećera. Po prvi put u istoriji ljudskog roda živeli smo na ovakvim  mešavinama. Istim onim koje smo dali i našoj deci.

Prekomerno konzumirani šećeri dobili su svog savršeno ubojitog predstavnika. Veštački napravljen kukuruzni sirup. A ista industrija koja nam je ponudila HFCS, ponudila je i statine i sredstva za mršavljenje (koja ne deluju).

Koliki stvarno prezir ova nova, Glomazna Deca Kukuruza treba da osećaju prema nama, od onog dana kada shvate šta im kupujemo svaki put kada ih “častimo jer su bili dobri”? Zar bi trebalo da nam kažu hvala?

Odlučite što pre da li ćete izvrišiti egzorcizam kukuruznog sirupa iz svog života. Za egzorcizam ovog demona, ne treba vam neki posebno težak ritual. Samo držite novčanik čvrsto zatvoren kad god ga ugledate i ponavljajte brzo i odlučno: “Neću da kupim masnu jetru, neću da kupim 15 kila viška!”.

U slučaju da vam je priča zanimljiva, sakupite više informacija iz radova Dr.Roberta Lustiga, stručnjaka za gojaznost dece sa Kalifornijskog Univerziteta.

Tekst objavljen na BLOGUMNIportal Nadlanu,  29. oktobra 2012.

LINK KA TEKSTU NA PORTALU

45 Komentara

  • Budući da niko drugi ne vodi računa o ovome, jedini način da zaštitimo sebe jeste to odbacivanje novčanika kad god nije neophodan. I kupovina namirnica što nižeg stepena prerade.
    Sjajni tekstovi, utemeljeni na činjenicama i prezentovani tako da ih svako može razumeti.

    • Šećer je dobar konzervans, pa sem što je ukus “lepši”, duži je i rok trajanja.
      Još jedna karakteristika šećera je da na visokim tempeeraturama karamelizuej i daje lepšu boju testu.
      Fruktozni sirup je tečan i jeftijini, pa je i ovaj proces lakši i profitalbilniji.

  • Jedino što mi nedostaje na ovom blogu to je jedan PRINT dugmić tako da mogu ove zanimljive tekstove ponesti kući da ih pročitaju i ostali koji nemaju internet. Možeš li mi pomoći Majo?

    • Hvala, Zaviša 🙂

      Trenutno je jedina varijanta selektovanje i kopiranje u Word. To i ja koristim kada nekome hoću da pošaljem tekst koji još nije objavljen.

      Mogu da pogledam da li postoji način da to rešim, ali ne obećavam da ću se snaći. Blog sam pravila sama, uz povremene savete prijatelja, ali je moje znanje jako skromno. Tačnije, znam samo ono što sam naučila za ovih 11 meseci 🙂

      U svakom slučaju, odlična sugestija i potrudiću se da iskopam neko rešenje 🙂

      • Pozdrav Majo!

        Prije svega, hvala na odlicnim tekstovima! Procitao sam barem 90% bloga, neke tekstove i vise puta, i nastavit cu citati. Imam i mnostvo pitanja, potrebni su mi savjeti vezno za kuhanje, ne znam odakle da pocnem, ali o tome drugom prilikom..

        Sto se tice printanja dokumenata (vidim da koristis WordPress platformu), mislim da relativno lako mozes iskoristiti neki od dostupnih plugina.

        Kratki Google search je izbacio ovo, dobijas opcije za print i konverziju u PDF, a ima i lokalizaciju na domace jezike:
        http://wordpress.org/plugins/printfriendly/

        Mozda bude od koristi.

        Pozdrav!

  • Molim Vas za objasnjenje..
    Fruktoza koja se kupuje na kilogram ili na 250g u plasticnim pakovanjima u prodavnicama zdrave hrane je dobra ili ne?
    Posto na deklaracijama ne pise od cega se dobija ta fruktoza mozete li mi reci da li je to to o cemu ste pricali ili ima razlike?
    Posto tu fruktozu mogu koristiti dijabeticari (umereno) a i nije bas ni jeftina ne mogu da se snadjem sad posle citanja teksta.
    Sem sto znam da ste generalno protiv secera…ali nekako sam iz teksta shvatila da je beli secer bolji od fruktoze? Uostalom med je secer i prirodan je skroz….i onaj braon secer iz trske bi trebalo da bude samo iscedjena trska…to bi trebalo da budu ok seceri,,mada ljudi najmanje potrebuju secer ali ima dana kad fali 🙂
    Hvala na odgovoru. 🙂

    • Da biste poceli da kvalitetnije zivite morate da se pozdravite sa izgovorima i sa zeljama………Znaci u startu, zdravi koncentrisani seceri -ne postoje……Verujem da je okej koristiti Malteks u malim kolicinama, cak verujem da je jako male kolicine bilokakvog secera za zdravog coveka -potpuno u redu koristiti…Ali niko ne staje na malim kolicinama, dovoljno je da kupite kisele krastavce, kecap u prodanici i da stavite med u caj. Iskonzumirate to sve u jednom danu -vi ste uneli previse secera, s obzirom da svaka od tih namirnica ima secera. Pritom se niste ljudski ni zasladili…I sta onda -onda pojedete neki slatkis, prevare vas prodavnice “Zdrave hrane” i napisu “Bez secera, sadrzi fruktozu”. I to je laz koja za sad nije zakonski sankcionisana, poenta price je da je fruktoza najgori oblik secera i nije mi ni najtacnije jasno kako ste se javili sa teksto -Da li je ova fruktoza iz zdrave hrane bolja ? Mislim, zavaravanje sebe -klasican primer. Mislim da odgovor i sami znate i necu da se upustam u odgovaranje. U tekstu napisano 98% svega sto vam je potrebno a ono sto nije napisano -se moze zakljuciti. Naucite da citate deklaracije. I onda kada sve budete znali sto vam je potrebno da budete zdravi, naucite da se kontrolisete, jer znati -nazalost -nije dovoljno, to vam pricam iz svog iskustva. Toliko.

  • Krenula sam da citam Vas blog pre mesec dana kada sam resila da se otarasim 30 kilograma viska na prirodan nacin, vezbanjem i pravilnom ishranom. Citajuci tekst o vrednom magacioneru je za mene bio momenat kad sam shvatila koliko greska sam u zivotu napravila. Moram priznati da sam bila zapanjena kada sam krenula da citam sastav proizvoda. Najvise sam se zapanjila kad sam videla da i hleb ima secer. Takodje, non stop sam nailazila na kukuruzni sirup i hvala Vam sto ste objasnili kako on utice na organizam.
    Hvala Vam sto ste mi otvorili oci.

  • Lep tekst. Pre 5-6 godina naleteh na knjigu “Fat Land: How Americans Became the Fattest People in the World” – prvi put se tu susretoh sa HFCS “druškanom” i od tad pokušavam da onima koji žele da slušaju pričam o tome. Neki slušaju, a neki baš i ne 🙂

  • o, zašto ja ovo ne znam?! dobijem želju da lepo progutam sve tekstove u jednom zalogaju! želim da se moja porodica hrani zdravo.

    • Ne mogu da komentarišem linkove ka naučnim istraživanjima jer ni jedna od nas nije stručna da odabira, linkuje i tumači naučna istraživanja koja opisuju uticaj određenih namirnica na ljudski organizam. Mada to postaje jako čudna praksa u poslednje vreme.

      Smatram da laicima (a prehrambeni tehnolog i ekonomista jesu laici) koji žele da pišu o ovakvim temama ostaje samo da pronađu “svoje” relevantne stručnjake kojima veruju i da pišu o njihovom radu na neki “svoj” način.

      Ovo je Dr.Robert Lustig koji smatra da HFCS goji, prema čijem radu i tumačenjima je u potpunosti pisan moj post – i izgleda ovako: SLIKA

      Ovo je izvor informacija o nedovoljnoj istraženosti i potencijalnoj bezbednosti HFCS koji ti navodiš: SLIKA

      Kako je izbor relevantnih stručnjaka koje citiramo na našim blogovima i kojima verujemo stvar ličnih odluka – ja ću iz očiglednih razloga nastaviti da verujem u rad Dr.Lustiga – i jednostavno zaključiti da nemamo isti izbor stručnjaka kojima smo poklonile poverenje.

      • Majo, u tekstu nisam navela tekst koji si linkovala, niti koristila informacije iz istog. Poenta nije ni nedovoljna istrazenost niti potencijalna bezbednost HFCS-a. Poenta je da su HFCS i secer isti. U tekstu sam cak i linkovala dr. Lustiga u momentu kada upravo to kaze http://www.youtube.com/watch?v=dBnniua6-oM&t=18m38s
        Tacno je da je izbor strucnjaka koje citiramo licna odluka, i zao mi je sto nisi primetila da je u ovom slucaju izbor obe pao upravo na Dr. Lustiga. Jedina razlika je sto se zarad objektivnosti ne pozivam samo na njegov rad, nego i na rad desetina drugih. Mada, ruku na srce, vecina teksta jeste preuzeta upravo iz njegovog rada.

        • Kako ga nisi navela kada ti na kraju posta stoje “reference” – evo kopiram ti taj deo sa tvog bloga:
          5. Not Enough Evidence to Indict High Fructose Corn Syrup in Obesity, 2007 Full text

          Ako se sluša malo duže šta Lustig priča na tvom linku – da on kaže da su HFCS i šećer oba isti i oba su OPASNI I OTROVNI 🙂 Ali ako pogledaš sliku – Lustig na slici ima HFCS koji ima od 42 do 55% fruktoze – pa u tom slučaju naravno da je priča tačna.

          Ovde zbog poente koju hoće da istakne (da su oba otrov i da ne treba da se jede ni jedno ni drugo) ne pominje da HFCS može da bude i 65% fruktoza – a to nije isto kao šećer jer je on 50:50.

          Kao što i sama znaš – na kutijicama prehrambenih proizvoda se ne navodi koji HFCS je korišćen. A u stvari nije ni bitno jer verujemo Lustigu da su šećer i HFCS isti i da su oba opasni. Posebno u keksićima koji su kombinovani s margarinom.

          Da ne pričam o tome da se gomila keksića pravi samo sa fruktozom da bi ljudi mislili da su zdravi (a takođe sadrže margarin).

          P.S. evo i jednog doktora iz oblasti molekularne biologije koji zna za 65% HFCS
          http://www.foodpolitics.com/2010/10/new-study-hfcs-sweetened-drinks-higher-in-fructose-than-expected/

          • To sto dr. Lustig kaze da su opasni i otrovni je tipicno zastrasivanje koje vidjamo po Kuririma, jer ne pominje o kojoj se dozi radi (kao sto je u mom tekstu navedeno med je po sastavu secera isti kao HFCS, pa nikad nisam cula da je med otrov). A sve u prirodi je i lek i otrov, bitna je kolicina, nije to neka mudrost. Postoji i HFCS sa 90% fruktoze, ni to nije novina, ali se opet drugacije metabolise nego cista fruktoza. Za keksice se slazem. U svakom slucaju, mislim da je i meni i tebi cilj podizanje svesti o ishrani i zelim ti sve najbolje u daljem radu.

          • Obzirom da godinama leči gojaznu decu – meni je retorika jasna – a ima isuviše dobrih argumenata nakon te izjave. Ne zameram nepominjanje količina jer nismo svi identično osetljivi na ugljene hidrate.

            Možda bi neki okviri bili među podacima koliko se fruktoze i uopšte šećera unosilo u proseku u vreme kada gojaznost nije bila ni na radaru. Znamo da tada voća nije bilo cele godine, da nije bilo ovako slatko, meda je bilo mnogo manje, kolači i keksići nisu mogli da se kupe već je za sve moralo da se izdvoji vreme i skuva se kod kuće… Opet nije bilo ni margarina koji utiču na insulinsku rezistenciju…

            Kod mene je sve lako: naučnici se nikada ne slažu, a ako ne umeju da se slože – samo se postavi pitanje da li smo to jeli pre nego što smo dobili kompanije i TV reklame 🙂 Nema upetljavanja…

            Takođe 🙂

          • Da za referencu. Izvini, u pravu si, previdela sam, jer sam je koristila za poredjenje koji HFCS se najcesce koriste uz jos jednu, a ne za dokaz o “potencijalnoj bezbednosti i nedovoljnoj istrazenosti”.

  • Dobar dan.
    Pre svega sve pohvale za blog, odavno mi nešto nije privuklo pažnju u toj meri.
    Dosta treniram I pazim šta jedem, ali ponekad imam osećaj kao da ne unosim dovoljno UH, tj osećam manjak energije. Da li razlog za to može biti to što ih uglavnom unosim kroz voće? Ako se fruktoza iz voća ne koristi kao energija? Ili sam možda nešto pogrešno shvatio… Hvala još jednom na svim korisnim informacijama prezentovanim na tako interesantan način.

  • Koristi se kao energija..samo kratkorocno .Greska je UH unositi putem voca, Sa kvalitetnim UH poput ovsa,recimo, zadovoljavas se kvalitetnim UH na duzi period i to bez naglih padova ili skokova “energije” …. etc,etc

    Btw, sto se tice sirupa,vidim da je sada i kod nas u upotrebi i to u Coca Coli. A u prodaji se sada moze naci ekskluziva: Pepsi sa PRAVIM secerom .LOL

  • Izvini htio sam da pitam,jer me ovaj tekst o fruktozi malo buni,da li znaci da ona nije dobra ni u vocu i da voce treba da se svede u minimalnim kolicinama ?-a svi znamo koliko je voce zdravo ?
    ja jako vodim racuna o ishrani,ne konzumiram hleb,slatko,gazirana ili alkoholna pica,u stvari ne konzumiram ni one smijesne vocne sokove sa natpisom 100% prirodan 🙂 iskljucivo cijedjeno svjeze voce i voda. isto tako vodim racuna o tajmingu unosa hrane pa ujutru cim se probudim na prazan zeludac pojedem 4 kivija ili 2 jabuke ili 2 narandze, pa posle 20ak minuta doruckujem ovsene pahuljice sa proteinskim sejkom (i nikako ne kombinujem zajedno slatko i kiselo voce)… onda takodje 20ak min prije rucka pojedem jednu narandzu ili jabuku,ili po nekad parce svjezeg ananasa pa tek onda jedem iskljucivo proteine,i za kraj pred trening pojedem jedan ili dva kivija ili dvije sljive i to sve najkasnije do 17 sati. posle toga ne jedem voce… interesuje me da li je ovo velika kolicina voca i fruktoze dnevno i da li bi nesto po vasem misljenju trebao da mijenjam ? i da li je lose posle voca ujutru pojesti ovsene mekinje,u razmaku od 20 minuta…Hvala unaprijed

  • Pozdrav, imam 2 nedoumice:
    1. Da li je fruktozni sirup isto sto i glukozni sirup?
    2. Ako u sastavu pise fruktoza da li je to isto kao i fruktozni sirup?

    • Nije.

      1. fruktozni je 100% fruktoza koja je stvarno problem za jetru. Glukozni je 100% glukoza (dextroza) koja nije problem za one kojima nedostaje energija (jer je to ista glukoza koja je u našem krvotoku). Onako najkraće 🙂 Običan beli šećer je 50% glukoza i 50% fruktoza.

      2. Frukotzni sirup bi trebalo da sadži 55% glukoze i 45% fruktoze. Ipak, neki autori smatraju da nije tačno da se koristi takav HFCS već onaj sa 65% fruktoze. Znači nije čista fruktoza.

      Ipak, u običnom šećeru molekuli fruktoze i glukoze su vezani, a u HFCS su “rastavljeni”. Mnogi autori ne mogu da se slože kako se to metaboliše i kako se u tim slučajevima ponaša fruktoza. Neki kažu da je dovoljno malo glukoze da fruktoza “ne završi u jetri” a neki da odnos mora da bude 50:50. Zamorno? 🙂

      • samo jetra ima transportere za fruktozu i samo ona moze da je obradjuje, dok glukozu mogu da opsorbuju misici, organi itd. i mali procenat zavrsi u jetri..

        • Da da 🙂 Ovo je bila dilema davne 2014. – ali sam na svu sreću imala priliku da jula 2017. direktno pitam dr Roberta Lastiga. Držao je predavanje u Beogradu i upravo ovo je bilo moje pitanje.
          Dakle, nebitno je da li su vezani ili nisu.

          Drugim rečima, baš ovako kako kažeš 🙂 Puno pozdrava 🙂

  • A sta je manje zlo – pojesti obican keks ili keks zasladjen fruktozom namenjem dijabeticarima? ( samo ponekad 😀 )

  • A sta je manje zlo – pojesti obican keks ili keks zasladjen fruktozom namenjem dijabeticarima? ( samo ponekad :D)

  • Sad sam zbunjena…dete intolerantno na secer i med…moze fruktoza i maltex…taman mislila da sam nasla zamenu…kad ono nije zdravo…molim savet

    • Intolerantno na testu iz jedne kapi krvi ili – utvrđena alergija?

      U svakom slučaju ja sam za steviju, ili mešavine stevije i voća, ili mešavine stevije sa medom ili običnim šećerom (naravno med i šećer u minimalnim količinama za one koji baš toliko ne mogu da se navknu samo na steviju ili su dovoljno fizički aktivni i imaju normalnu telesnu težinu).

      Bilo kako bilo – zaboravite na fruktozu.

  • Jedan aronia sok ima dodatu fruktozu, da li je to prirodna fruktoza ili ova u obliku sirupa? Molim te za misljenje i savet.

    • nijedan cedjeni sok nije zdrav, ako vec jedes fruktozu jedi je sa vlaknima u obliku voca, cedjeni sokovi su toksicni iako imaju vitamine… jer samo jetra moze da ih preradjuje i nenogu se skladistiti u jetri kao glukoza za energiju..

  • Molim Vas za misljenje o kokosovom šećeru? Da li on može biti zamena za beli šećer/fruktozu? I gde nabavljate steviju? Pozz i hvala!

    • Stevija sada može da se nađe u većini zdravih hrana, uopšte više nije problem da se kupi. Što se kokosovog šećera tiče, ima približno sličnu količinu UH kao običan. Proveriti koliko tačno, odavno sam gledala i znam da nisam imala motiv da dam novac za njega.

      I smeđi šećer je što se UH tiče isti kao da sam beli a jedina razlika je u ukusu – pa ni ovo nije drugačije. Ako vam se dopada ukus kokosovog i cena vam je OK, svakako ga kupite. Ali ne zaboravite da se svaki šećer koristi na isti način: kao začin, ograničeno i u minimalnim količinama, baš ako mora.

      Ja bih ga kupila samo ako mislim da ima toliko intenzivnu začinsku aromu da jednom kašikom mogu da promenim ukus nekog kolača koji inače pravim samo sa stevijom, i to zato što ću imati goste kojima se dezert sa čistom stevijom ne bi preterano dopao. Tada ne dramim oko 1-2 kašike šećera u celoj meri kolača. Nisam ga probala ali čisto sumnjam da ima tako različit i poseban ukus 🙂 Isti posao odradi i beli, koji košta mnogo manje.

  • Majo, zašto jedan Marko (20.03.2014) nije dobio odgovor? Isto i mene zanima. Posle čaše mlake vode ja ujutru konzumiram smuti od voća i zelenog lisnatog povrća, katkad i sa celerom i drugim korenastim povrćem…takođe dodam cimeta, đumbira, kurkume, rogača, semenki bundeve…. (ne uvek sve odjednom) . Recimo da u tom prvom jutarnjem obroku unesem od voća zimi: pola banane, jednu pomorandžu (ili 2 mandarine), 2 kivija, ili: 4-5 šljiva, jednu krušku i jednu jabuku. Cenim da ujutru unesem: između 250-350gr voća, 50-100 gr povrća i 10-ak grama začina i semenki. Da li je to suviše unetog voćnog šećera odjednom (doduše sa vlaknima, jer smuti pravim u Nutribulletu, dakle ništa se ne baca). Po Hroničarima (kako zovem one koji propovedaju hrono ishranu, voće ne sme da se unosi pre 17h, jer do tada navodno pankreas “spava”.

  • brao za artikal, mislio sam da o ovome niko u srb nema pojma, za sad sam predavanja gledao samo na engleskom jeziku, fruktoza je hronicni toksin i treba je potpuno izbegavati.. naravno voce je oblozeno vlaknima i zdravo je, ali i njega netreba puno jesti…

Leave a Reply

RSD ili EUR?
RSD Српски динар
EUR Еуро