Beli i braon (smeđi) šećer – isto sranje, drugo pakovanje

Kada bi šećer sam mogao da zauzme svoj pravi oblik, kada bi sam birao formu –  ne bi se organizovao kao “kocka šećera”. Organizovao bi se kao šećerna lobanja. To je njegovo pravo lice.

Koliko često čujemo: “Kupite smeđi šećer! Košta 5 puta više, ali to je zdraaaavoooo!!”

Ma, zdravo i tebi, lažove jedan!

Šećer je šećer.

U koju god ga boju obojili i koliko god manje bio izbeljen. I beli i smeđi šećer imaju skoro identičan broj (praznih) kalorija i sve potiču iz ugljenih hidrata (onih “najbržih”).

Razlika između belog i braon (smeđeg) šećera je značajna kao i razlika u garderobi u sledećoj situaciji:  – zamislite da imate 135 kilograma na 170 cm visine, pa se pitate da li izgledate mršavije ako obučete bež ili belu.

Još jednom: da li ima razlike između belog i braon (smeđeg) šećera?

NEMA! Beli šećer je otrov. Smeđi šećer nije ništa zdraviji. Oba su sranje!

Pogledajte dobro ovu sliku:

Boja asocira na prirodu. Kesica trenutno nije pri ruci, ali ako bi je pogledali bila bi u bojama zemlje. Taaakooooo prirodno! Na kesi ili kutiji će pisati reči poput “pure” ili “organic”. Prosto da poželite da je saspete celu u sebe ili što pre napravite neki kolačić i unesete tu “čistu i organsku” supstancu u sebe.

Prava istina glasi: šećer ne postoji.

Zato što postoji samo šećerna repa. Biljka, koja ima i “ostale delove”. Ovi delovi su odbačeni, a ostatak je procesuiran, obojen ili izbeljen. I vi ste dobili vaš šećer! U najkoncentrovanijem mogućem obliku.

Šećer je prerađevina koja se stavlja u druge prerađevine.

Po nekoj analogiji, kada bi pojeli list biljke koke, verovatno vam ne bi bilo ništa. Ako bi ipak uzeli obrađen koncentrovan prah u velikoj količini, proglasili bi vas za narkomana i lečili.

Ipak, sve ljude na ovom svetu, ništa nije sprečilo da svojoj deci svakodnevno daju šećerni koncentrat. Da ih od najranijeg detinjstva navlače na njega. Čak od njega prave i nagradu.

“Sakupi igračke, Milice, čedo majkino! Dobičeš čokoladu! Mama će te nagraditi sojinim lecitinom i koncentrovanim šećerom!”

Taman kada sam pomislila da TV treba da izbegavam zbog predizborne kampanje, jer ću verovatno pobesneti od onih lažno zabrinutih & nasekiranih faca – ispalo je da su me više iznervirala lažno srećna & vesela lica.

Na TV-u se vrti reklama za Dr.Oetker dodatke za kolače. Dva srećna lepa deteta (mršava, dabome!) se motaju oko još mršavije majke, koja ih zatrpava tortama i kolačima… Spiker u pozadini dubokim, sanjalačkim glasom šapuće:

“Šta volite… Šta vas čini srećnim…”

Klinci upitno gledaju u majku. Ona se blagonaklono smeši i deca od brda šećera u prahu na kolačima, prave planinu, uz blistave poglede u očima pune iščekivanja (opis je bljutav, a gledanje još gore). Muzika koja se čuje su The Archies iz 1969. “Sugar, Sugar”

Sugar, Sugar, Oh, Honey Honey. 
You are my candy girl, and you got me wanting you. 

Da, da… Upravo ste od ćerke Milice – nakon gledanja reklame, usađivanja “srećne” poruke i davanja detetu onoga “što voli i čini je srečnom” – napravili buduću pasioniranu kupoholičarku anticelulit preparata (koji ne deluju) i preparata za mršavljenje (koji takođe ne deluju).

Ohhhh, Sugar, Sugar… Ohhhh, Honey, Honey…

Šta sada? Milica ima i rođendane! I traži kolače. I torte. A torte su danas postale prava šećerna vajarska umetnost! Da li ste u mogućnosti da je na vreme odvojite od te “umetnosti” i date joj nešto bolje?

Da li možete da smanjite količinu šećera u tortama? Da ubacite voće i proteine? I prirodne masti. Orašaste plodove. Da li umete da držite ruke dalje od veštačkih keksića, pudinga i šlaga? 

Vežbe radi, uočimo razlike između dve torte:

(T1) Torta koja ima korice od brašna, fil od kupovnog pudinga i margarina, predstavlja obično jeftino đubre. Jer su joj sastojci đubre. Preko je najčešće umućen šlag (biljne trans masti). Ubačen je voćni sirup umesto onog sloja sa voćem (sigurno da tako piše i u receptu!). I ovo je jedina torta koju možete da kupite u većini poslastičara i pekara.

Ovo više nije slatkiš, jer je ružnog, veštačkog i ogavnog ukusa.  Ovo je moranje zbog stečene navike da se nešto šećerno jede svaki dan ili više puta dnevno.

(T2) Torta koja ima korice od belanaca i oraha, puding skuvan od maslaca, mleka i žumanca je hrana. Za ukras – slatka mlečna pavlaka. Ima pravo voće. Čak i ako ima nešto šećera, ovo je i dalje hrana. I ima lep, prirodan ukus. I košta!

Zato se i zove “dezert” i ima neke veze sa uživanjem. A ne bi trebalo da se “uživa” svaki dan i više puta na dan.

Zašto bi ste uopšte poželeli da Milicu nakljukate tortom broj (1) ? Zašto bi je i sami pojeli ?

Sećate se “bakinih slatkiša”? Imali su brašno mleveno na kamenu ili mlinu, orahe i jaja… Šećer se kupovao, pa se nije kristio u neograničenim količinama.  Orasnice. Vanilice. Salčići. Vočni kompoti.

Nigde nije bilo veštačkog šlaga, sojinih lecitina, emulgatora, pojačivača ukusa, margarina, suncokretovog rafinisanog ulja. Samo prirodni sastojci. Prava hrana.

.

Šta kažete??

Kalorično?!

Jeste!!

Samo što su posle tih orasnica išli da kopaju svoj kupus i paradajz.

Ako ne idete da kopate, trčite, dižete tegove – ili niste dete kojie je istovremeno na sva 4 ćoška sobe – jednostavno niste sebi kupili pravo ni na taj šećer, pa ni iz “bolje verzije torte”.

Ni dete pred kompjuterom ili televizorom nije sebi kupilo pravo na to.

 

 

P.S. Razmišljanjem na temu smanjenja količine šećera u svakodnavnom životu, kupili ste pravo samo da varate u kuhinji..

Evo i predloga kako: Slatka prevara No.1   Slatka prevara No.2


26 Komentara

  • Bravo! I meni je jednako uzasna reklama i svaka za margarin, a tek ona reklama za Coca Colu, kada se porodica okuplja, i poruka da bez Coca Cole nema porodicnog rucka..nije to to.. Ni srecne porodice.. Ajme 🙂

    • Uspela sam zahvaljujući brzom daljinskom da preskočim većinu reklama. Ova za Dr.Oetker je na žalost išla na kanalu koji stvarno gledam (24Kitchen) i nisam joj umakla…

      Sećaš se one reklame za rafinisano biljno ulje kad pevaju: “Kvalitetno, bez holesterola…”. A to “bez holesterola” piše i na gomili margarina.

      Glavno pitanje je: “Pa kako da biljni proizvod uopšte ima holesterol ?!”

      Stvarno budalaštine!

  • E ovo iz naslova ja trubim okolini godinama, mogu reci neuspesno. Ista prica sa svim ‘smedjim’ i ‘integralnim’ verzijama … nego dobar marketing.

    Bas pored ‘mog’ Maksija su napravili mini pijacu sa tezgama i tu godinama jedna zenica prodaje sir, jaja i slicno. Lepa al debela i to preterano debela. … i tako, vidim je jednom kako zvace nesto iz papirne kese i napadnem je sta to ona opet mulja. Stalno se zezamo oko kilaze i klope. Kaze, isla na test za intoleranciju i jede integralne grisine posto to sme. Rekoh joj … ako je integralno ne znaci da je dijetalno, prekini da jedes! :)))

    A reklame … pa seti se one ‘Eurokrem za generaciju koja raste’ … pa svih onih za kinder – zato sto je bogato mlekom i puno kalcijuma. Onda cipsevi, smokiji i ostalo, a vrhunac je ekspanzija reklama za pivo, koja je to propaganda ne misle na boga.

    • Da, da!! Zaboravila sam na te bisere! Malopre je išla reklama za “Kinder”: po meri deteta, malo ono – mala čokoladica… Ima više mleka nego kakaa, pa je pravi izvor kalcijuma (WTF?!?!?!)

      Meni i pogled na musli “za sladak početak dana” zagorča šetnju po samoposluzi…

      Ta propaganda je kod većine dobro prošla! Stave malo ovsenih i onda ide parada ušećerenih i ekspandiranih sastojaka…

      Garantovano ne mršaviš i nemaš zdrav doručak.
      Ali i garantovano kupuješ opet…

  • Godinama citam po raznim casopisima tipa Lepota i zravlje, koristite smedji secer, zdraviji je od belog, isto vazi i za integralno brasno istd. I ja sve to sirota koristim, ali 5kg viska nikako da odu dole.
    Pocinjem da shvatam i zasto 🙁

    • Mina,
      Drago mi je ako sam ovim prvim tekstovima uspela da bacim bar malo novog svetla na stare priče!
      Nadam se da ćeš i u budućim tekstovima naći nešto što će ti biti korisno! 🙂

  • Mozda bi mogla, u nekom narednom postu, da napises nesto o suvom vocu, suvo grozdje, suve brusnice, kajsije, sljive i sl?
    Takodje me intresuju sirevi poput trapista, parmezana?

    • Ćao, Bambyblue!

      Često se suvo voće suši sa dodatkom šećera, a i samo ga već ima dovoljno. S druge strane, suva šljiva i brusnica su pune antioksidanasa, suva kajsija vlakana… itd itd…

      Unos ovog voća (dehidrirano, pa je samim tim i koncentracija šećera veća) treba ograničiti u skladu sa CILJEVIMA.

      – Ako neko želi da smrša, ne može ovo da jede, kao što ne može ni svaki drugi šećer. Mora da prištedi na nekim UH da bi moglo da se unese što više svežeg povrća.
      – Ako neko obara Body Fat jer “izvoljeva” u teretani, može odmah nakon treninga uz brzi protein – ako se ne odluči za sveže voće.
      – Ako neko jednostavno cool-ira, zadovojan težinom, nema razlog da ne unosi voće, pravilno obrađene žitarice (ako ih želi) i malo ovog voća. Sigurno 100 puta bolje nego neki kolač iz poslastičare sa margarinom umesto maslaca, isprženim prezlama umesto oraha i šećernim tablama umesto crne čokolade 😀

      Hrana je naš ALAT.
      Problem je samo što većina ljudi ne zna kako da koristi taj alat…
      Ali radimo na tome… 🙂

      O sirevima i mastima ću pisati u narednim delovima “Sam svoj nutricionista” pa ću na ovo odgovoriti za koji dan…

      Pozdrav! 🙂

  • Iako su oba losa, vredi li dati vise para za smedji, jer neke clanove porodice ne mozes ubediti da ni jedan ne valja? 🙁

    • Po meni ne vredi, jer to nesto malo dobrih sastojaka koje mu je ostalo jer nije izbeljen mozes da uneses iz mnogo boljih namirnica. 🙂

      Inace slicna fora je sa solju, to zaboravih da ispisem prosli put. Forsiranje morske soli kao zdravije varijante nema mnogo osnove. Ono sto nama iz nje smeta je natrijum, pa je sve jedno koju cemo koristiti ako preterujemo sa kolicinama.

  • Baš dobar blog! Otkrila sam ga sasvim slučajno pre par minuta!

    Ali kako da se odreknem slatkiša?!? KAKO? Kad mnogo volim torte, kolače, industrijske kekse i čokolade.

    A šta, znači ni musli ne treba jesti?

    • Dobro mi došla 🙂

      Što se muslija tiče, bolje ga pravi sama nego da ga kupuješ. Ja sam nekada pravila musli od sastojaka za LCHF brašno (imaš sastojke u “Brzopoteznim” receptima), pa već ako nisi na LCHF ishrani – jednostavno dodaj i ovsene pahuljice…

      U svakom slučaju, domaći musli i domaći kolači (pa bili to i oni pravi), nikada ne mogu da budu loši koliko je loša industrijska hrana.

      Naravno, biraj kolače u kojima moćeš da koristiš mešavinu šećera i Stevije, ili bar da smanjuješ količine šećera… One u kojima dobar deo brašna možeš da zameniš bedemima i lešnicima… Nikad ne stavljaj margarin, gotovi puding ili šlag.

      Sve na ovom svetu ima svoju bolju verziju. Pogledaj malo bolje recepte koje sam radila, pa ćeš kroz tabele videti koliko jedan sastojak ume da utiče na ono što će određena hrana uraditi našem telu 🙂

      Ako nisi tip za “odricanje” onda moraš da naučiš da barataš sastojcima… A to je već savršeno izvodljivo… 🙂

    • valery, mnogo je lako..u pocetku namerno izbegavas a posle ti postane cudno da si ikad i jela ista slatko.. prestanes da menjas raspolozenja svaki cas, prestanes da imas napade gladi prestanes da budes umoran, bezvoljan..otkrijes sasvim drugu sebe, i vise ti se secer, ma ni nista sa okusom slatkog ne jedei ne pije..ni musli, ni testenine, ni pirinac. Si znala da se sumo rvaci hrane pirincem u velikoj meri da bi dostiglu onu kolicinu sala?

  • Hvala na odgovorima sylphgourmand & rush 77. Nisam znala to za sumorvače.
    Inače moj problem nije višak kilograma, nego sam se jedno vreme izgladnjivala. Nije to bila anoreksija, bar ne prava anoreksija. Ali eto, tim izgladnjivanjem nisam ništa dobro donela svom zdravlju. E, sad, moj osnovni cilj je da se zdravo hranim i tako, čitajući i informišući se, nedavno sam otkrila LCHF, pa onda i ovaj blog. A što se industrijskih slatkiša tiče, da, može se bez njih, recimo tokom januara i februara uopšte nisam jela slatkiše, jednostavno sam prestala jer znam da slatkiši nikako nisu zdravi. Ali sam im se opet vratila. Mada prestaću 🙂

  • Ne mogu da verujem @_@, još ja sva ponosna na sebe što u kafu stavljam domaće mleko i žuti šećer, što slatko svodim na crnu čokoladu i voće i što sendvič pravim od integralne kifle… Pa čime ja da zasladim kafu? 🙁

    • Zasladjivanje kafe i caja je samo jedna stetna navika. Kada prestanete da ih zasladjujete, naucicete da uzivate u pravim aromama i ukusima, govorim iz licnog iskustva 😉

  • Draga Majo,

    lep je tekst i nadasve profesionalan i strucan narocito objasnjenja poput i “beli i zuti secer su sranje”. Kako objasnjavate cinjenicu da se med nastao od pcela, dakle nikakvom industrijskom preradom, useceri nakon nekog vremena, tj. kristalizuje? Posto, kako kazete secer ne postoji,kako je moguce da Vam se pojavi u tegli meda, a da pritom u tu istu teglu niste stavili fabriku koja preradjuje secer? Drago mi je sto ste u fazonu zdrave hrane ali nemojte tako pretencizno, molim Vas. Stara dobra aristotelovska umerenost je kljuc zdravlja.

    S postovanjem,
    Ljiljana

    • Med se kristalizuje zato sto pcele dobijaju secernu vodu u toku zime,zato sto polen u tucku cvjetova sadrzi uh i fruktozu koja je osnova razvoja plodova.Kad voda ispari ostaje kako pceliji tako i extra ubaceni bijeli secer.

      Zato su “najzdraviji” medovi od bagrema,lipe,javora koji ne daju slatke plodove i nisu termicki obradjeni niti dodavani secer. Zapisuj u toku sedmice sta jedes pa onda vidi koliko umjereno jedes. Znaci od svih makro nutrijenata i mikronutrijenata imas “umjereno”. Od poprilike 33,33% za masti,proteine i ugljikohidrate a za minerale i vitamine isto tako

      Ljudima osjetljivim na secer i uh predlagati umjereni secer je isto lijecenim alkoholicarima ili narkomanima preporucivati umjereno konjak i heroin

      • Sećam se kada sam kao dete išla kod bake na selo da je samo jedan čovek u celom selu imao košnice i med za prodaju (i to ne uvek).
        Danas tročlana porodica slupa teglu nedeljno – uz sve ostale izvore šećera. Toliko o umerenosti, još jednom.

        Da, kupujem i ja med ponekad, samo mi traje mesecima i sigurno nikada ne uzimam kašičicu meda na prazan stomak ujutru. I pravim bratovim klincima domaće slatkiše sa značajno “srezanim” kristal šećerom – ali bih pre sebi otsekla prste nego da im kupim mlečnu čokoladu sa filom od fruktoznog sirupa.

    • Mislim da je tekst jasno i nedvosmisleno opisao beli i smeđi šećer iz kesice.

      Nema ničega umerenog u tome da se tone aditiva, šećera i fruktoznog sirupa trpaju u hranu i da se ta hrana reklamira kao nešto što je dobro i kvalitetno. Umerenost se traži na pijaci, u mesari i u ribarnici, a ne u samoposluzi na odeljenju sa slatkišima.

      Umeren čovek će sam sebi napraviti mafine od prirodnih sastojaka ili domaću gibanicu.

  • Molim Vas, pomozite! Ne mogu da izdržim bez slatkiša! Evo već dva meseca sam na LCHF (prešla sam na LCHF čisto zbog boljeg zdravlja, inače nemam višak kilograma) dakle dva meseca nisam pojela ništa slatko, ali zato svaki dan nonstop mislim na slatkiše i očajnički želim da jedem čokolade, kekse, kolače. Prava apstinencijska kriza. A pre nego što sam prešla na LCHF imala sam običaj da svaki dan pojedem barem jednu čokoladu i keks. Poludeću bez slatkiša!

  • Sve istina, slazem se u potpunosti, ali ja kada pricam o smedjem seceru, pricam o seceru dobijenom iz secerne trske, ne iz secerne repe.. Pa se zbunih, nasi proizvodjaci “smedjeg”secera oboje beli secer, dobijen iz repe u braonkastu boju i prodaju ljudima maglu. Istina. Sa druge strane, cinjenica je da je znatno zdraviji pravi smedji secer dobijen od secerne trske. Zato kada kupujete, trazite taj, jer nema poredjenja izmedju belog repinog secera i smecjeg secera od trske. Skuplji je dosta od belog i nasih “smedjih”secera ali beneficije koje pruza su daleko vaznije od slatkog ukusa koji ostaje u ustima 😉
    http://en.wikipedia.org/wiki/Brown_sugar
    http://www.womentribe.com/health/brown-sugar-health-benefits.html

  • Interesantan tekst. Pravu sliku nasih navika u ishrani vidim kad izvedem decu napolje. Svi nose neke keksice i grickalice a naravno nude i moje :-). Tesko je i na rodjendanima, sasvim sam sigurna da nema torte bez margarina. Trudim se da ostanem prisebna i da im ne uskracujem pravo da se uklope u sredinu, nek’ pojedu sta god u tim prilikama, ipak to nije svaki dan.. S komsijama se borim diskretnim komentarima: ‘..da ne pokvare veceru…’ Komsinica ih zatrpava Cica macama i ostalim gadostima.. kad se napuni kesa, odsetam nekoliko kontejnera dalje..

Leave a Reply

RSD ili EUR?
RSD Српски динар
EUR Еуро