Prošlo je mnogo godina od kada sam prvi put plakala uz “Lepoticu i zver”. Nikada ne plačem dok gledam filmove, ali ovaj crtani film (baš ova scena) je napravio od mene pravog pekmeza. Više puta.
Sada, ako poželim da ga pogledam ponovo, gledam ga kada sam sama 🙂
Poruka bajke je bila da lepota dolazi iznutra. Da može da se pronađe i onda kada se ne očekuje, samo ako slušamo srce. I da u svakome od nas postoji delić Lepotice i delić Zveri – i spolja i unutra.
A L I !
U stvarnom životu, malo suza je proliveno zbog naravoučenija iz bajki (koliko god ona bila sjajna), a previše je proliveno pred ogledalima širom sveta. Podočnjaci, proširene pore, plitke i duboke bore, bleda koža, crvena koža, koža koja se ljušti… Nikad kraja.
Koliko smo samo vremena provele pred ogledalom gledajući “Lepotica” verziju sebe, a koliko gledajući u “Zver” verziju?
Neke stvari ne možemo da menjamo, samo da ih prihvatimo. Ali na one druge, možemo da utičemo. Ne postoji lepo lice bez lepe kože i ne postoji lepa koža bez antioksidanasa.
Antioksidansi
Onog momenta kada unesete ovu reč u pretraživač doćićete do informacija da su ovo “supstance koje štite ćelije naseg organizma od oksidacijskog delovanja slobodnih radikala”. Skoro pa da nisam mogla da živim bez ovako “jasne” definicije!
Dobićete takođe važnu informaciju da se “slobodni radikali stvaraju pri konzumiranju preradjene hrane, zbog zagadjenja okoline, koriscenja aditiva i boja u hrani, medicinskih tretmana (ukljucujuci lekove), bakterijskih infekcija, zracenje, stres itd”.
Stvarno, ne bi nikoga ubilo ako se skrati priča!
Slobodni radikali se stvaraju uvek. Što bi značilo da nam je lek protiv njih potreban – uvek.
Ono što ćete takođe naći je i da “slobodni radikali nastaju i od neuparenih elektorna kiseonika. Ti neupareni elektroni mogu da se vezuju sa svim stvarima sa kojima dođu u kontakt, poput masti i proteina, i stvaraju oštećenja u ćelijama”.
Drugim rečima, kiseonik koji dišemo nam daje život, ali nas polako i stari i ubija. Intenzivni treninzi, posebno aerobni, povećavaju potrebu za antioksidansima, jer oni pomažu organizmu da drži ravnotežu.
Mi jednostavno rđamo (to bila prava reč) i idemo u staro gvožđe – a antioksidansi postoje da bi rđanje bilo sporije.
Ovde dolazimo do onoga što nećete tako lako naći: šta treba da jedemo i koliko tih “Antioksidanasa – Hrabrih Ubica Slobodnih Radikala” ima u određenoj hrani? Gde ih ima najviše?
Svakako da ni ovo nećemo da radimo bez odgovarajuće tabelice, jer je sa tabelicama sve lako i jednostavno! 🙂
Antioksidantna aktivnost se meri brojkama koje se nazivaju „Totalnim antioksidantnim kapacitetom“ (TAC, Total Antioxidant Capacity). Postoji još jedan način merenja, ORAC, ali sam samo za ovaj uspela da pronađem kompletniju tabelu.
Sve smo mi kupovale, pune nade, one preskupe kreme koje:
- su pune čuda i obećanja
- štite lice od svega čega su mogli da se sete
- peglaju bore kao pegla stavljena na “cotton” jačinu
- od babe ekspresno prave devojku
- i sve to u proseku za 72.3% u roku od 4.24 nedelja
Da se ta ista krema NE MAŽE nego se JEDE, možda bi i bilo obećanih rezultata. Kakav bi to samo bio obrok od 50g za par hiljada dinara! 🙂
U ime ukusa i uštede – ipak je lakše da se pažljivo prouči tabela
Prvo što pada u oči su začini!
Omlet od jaja ima savršen ukus ako se doda kari i đumbir. Čak i oni koji i dalje misle da treba da zafrljače žumanca u kantu, mogu izgled i ukus omleta od belanaca da učine mnogo podnošljivijim sa ova dva začina…
Nadam se da sada imate dodatni motiv da uvećate količinu začina na policama? I da ih koristite! Ne služe za dekoraciju 🙂
Zatim, obratite pažnju na to da jabuka crveni delišes neoljuštena ima TAC od 5,900. Kada se oljušti imaće oko 2,000 manje!! Dakle, perite voće i povrće četkom i ne ljuštite!
Ako vam ne bi bilo ni na kraj pameti da bacite onu kremu koja ne deluje, zašto bi ste bacali delove namirnica koji definitivno deluju?
100g one bezukusne plastike – a navikli ste se da ovako zovem beli hleb – ima 46g UH, a toliko ima i u 500g šljiva ili narandži i u 700g kupina.
Zato – ako vam se jede šećer jedite ga u obliku u kome i jedino postoji u prirodi i proverite koliko antioksidanasa jedete sa njim.
“Trebaju mi antioksidansi” je savršeno dobar izgovor da se smaže malo šećera.
U “Krašovoj” bajaderici ih nema, a mogu da se kladim da ih nema ni u “Frikom” sladoledu… Mada se već zna na koji sam šećer mislila 🙂
Ako vas mrzi da detaljno memorišete tabelu samo mislite u zelenim, crvenim i teget bojama. Jedite u više boja 🙂
Da. Karakter sa početka priče je neverovatno bitan. Ali se koža ipak vidi prva. I gladna je – gladna je proteina. I gladna je anrtioksidanasa.
Ako dosad napisano kojim slučajem, ne bude bilo dovoljno – imam još dva dobra saveta za blistavu kožu:
- Dobro se naspavajte! Kažu da žene lepim čini spavanje, a muškarce moć 🙂
- I zaljubite se! Što luđe, to bolje!
P.S. Da, planiram da gledam ponovo “Beauty and The Beast”. SAMA! 🙂
U, al’ je krastavac siromašan… Nego, samo da pitam – šta su ona 4 lista 😉
Valjda neki “teaser” za ogladnele 🙂 :)))
odlican tekst i hvala puno za tabelu, mislim da bi bilo pametno nauciti je napamet. 🙂
moram priznati da sam se malo razocarala u brokoli, ocekivala sam mnogo vise od njega.
Hvala Bojana!
Kada sam krenula da sakupljam podatke, mene je najvise iznenadio crveni pasulj… Na kraj mi pameti nije bio! 🙂
Odlično, kratko i jasno, plus tabelica!
Ja ću trešnje da napadnem, a najveće razočarenje mi je belo vince. 😉
Ja cekam kupine… 🙂
ljubav je naj <3
Zlatni delises i spanac su veliko razocarenje, kao i moja omiljena zelena salata. Ali zato kupine i maline… mljac. Odoh kod moje seke da naberem zalihe 🙂
[…] ovom procesu dobije se “izmuljana masa” puna već užeglih ulja i lišena svih antioksidanasa i vitamina koji su se prirodno nalazili u semenkama/ulju. Zatim se ova masa cetrifugira da se […]
Hvala Majo na vrlo korisnoj tabeli!
Ono sto bih ja morala da primetim je to da je zeleni caj, meni poznat kao snazni antioksidans, izostao iz price. Da li sam lose informisana i zalud nalivana ovim napitkom?
[…] Organske mahunarke – posebno crveni i crni sitan pasulj, koji su poznati kao jaki antioksidansi […]
Koliko je potrebno u toku dana da se unese atioksidanata? jel postoji neko ogranicenje?
Probaj da gledaš na to iz drugog ugla – koliko voća i povrća možeš da pojedeš u toku dana? 🙂
Da li su antioksidanti osjetljivi na npr toplotu? Ako voce npr zamrznem da li ce im se smanjiti TAC?
I mene ovo zanima – najviše zbog mog malina koje ne uspemo da pojedemo (iz moje bašte) pa zaledim… A i šljive, malo rendanih jabuka, dunje….
Hvala.
P.S, slučajno sam otkrila blog pre par dana, ne mogu se skinem sa čitanja! bravo!
Divna si,obožavam te,silne stvari haučih ovde o ishrani 🙂
Hvala, Ema 🙂
Videla sam da je senf (prah) u samom vrhu po broju TACa. Interesuje me šta misliš o onom običnom, što se kupuje u teglama? Već sam obratila pažnju na to da li sadrže veštačke boje i aditive.
Ja senf mnogo volim. Tačnije volim Dijon koji je malo ljući. Koliko sam primetila nema ništa problematično, a ne koristim ga “na kile”. Uživaj 🙂
Da li neko zna poreklo sitnog crvenog pasulja koji može da se kupi u radnjama i na pijaci?
I šta sad da radim sa tim pasuljem koji je iz Etiopije (tek na kasi sam videla poreklo, sreća ili nesreća što sam uzela malo) – da ga ipak skuvamo i pojedemo, ili da ga potopim za živuljke? 🙂
U jednoj “skupoj” radnji sam našla i sitan crni i sitan crveni – takođe deklarisan kao organik, 200 gr je 300 i kusur dinara, mislim to je pljačka! Mi ga svi volimo u svim bojama i veličinama ali da za jedan ručak izdvojim oko 700 dinara samo za pasulj – previše za džep.
Da ne pišem o ljudima koji nemaju ni za račune, osnovne stvari i jedva sastavljaju kraj sa krajem… 🙁
Videla sam. Zato kad mi je do pasulja kupim crveni na pijaci, dodam crvenu suvu papriku, crveni luk i suvo meso i napravim prebranac sa punjenim crvenim paprikama 🙂
Crni pasulj samo za “fensiranje” uz tunu i crni susam kad hoću da fasciniram nekoga – ili samu sebe 🙂 😀
Saaad je meni jasno zašto sam ja beauty a ne beast (hehehe) – jedem jako puno začina
Negdje nađoh da je sibirska aronija po ORAC vrijednosti znatno ispred borovnica, a da su godži bobice još znatnije ispred aronije. Zaslužuju da se spomenu.
Pozdrav.
Da, jeste – samo u vreme pisanja teksta nisam imala podatak koliko. Hvala 🙂
Za godži ne znam gde su pozicionirane, ali svakako su jak antioksidans…
Pozdrav 🙂
Ima nesto cudno u svim mojim poznanicama opsednutim ishranom. Sve znaju u prste, svaki podatak i ko zna koliko toga meni nejasnog. A skoro sve imaju podosta KG viska. Uvreda je kad ima kazem da su nam predaci radili od jutra do mraka pre manje od 100 godina. Predlozim im da se uclanimo u planinarsko drustvo, da idemo svaki lep vikend negde, odmah im objasnim razliku izmedju planinarenja i alpinizma. Necemo da slomimo neoge niti da poginemo. 10-ak kilometara setnje po prirodi uzbrdo. Nakon toga recimo pastrmke na zaru u drvenoj basti restorana ispod koje prolazi potok, recica. Ma kakvi to su bube, to je priroda a nigde wc i kupatila a i te pastrmke su nezdrave jer su iz ribnjaka pa jos upiju ko zna sta iz zara. Krajnji domet im je ponekad i ponekoj aerobni trening (koje greskom nazivaju kardio a za koji nisu sposobne) i setnja po keju. Mozda ja gresim ali za mene je sat vremena fizicke aktivnosti 4-5 puta nedeljno vaznije od toga da li ce pojesti jabuku sa korom ili bez.Ukazem im na to i na sve one devojke koje lagano treniraju bez aditiva bilo u teretani, fitnes klubu itd da su zdrave i ne brinu ni izbliza koliko one na ishranu ali uzalud. Negde im je filozofija suplja. Ne pisem to zbog njih, nego mozda ovde neko sebe prepozna pa razume da je bolje biti fizicki aktivan uz manje brige o bas svakoj namirnici, nego grickati nesto svaka dva tri sata i brojati kalorije i nutrijente.